Jul 21, 2022
ULOGA LJUBIMACA U RAZVOJU EMPATIJE
Naša je obaveza kao roditelja naučiti i razvijati kod djece empatiju i brigu za sva živa bića. Roditelji mogu pridonijeti prevenciji zlostavljanja životinja učeći djecu empatiji prema svakom živom biću, a posebno prema životinjama.
Mnogi roditelji koji imaju voljenog kućnog ljubimca prije no što u njihov dom stigne beba, mogu posvjedočiti o posebnom odnosu koji prvenstveno životinja ima prema novom članu obitelji. Životinje koje su socijalizirane odmah osjete da je novi član obitelji važan njegovim gazdama i prema bebi se ponašaju s velikim poštovanjem, pažljivo i nenametljivo. Kako beba raste, u životinji vidi dlakavo stvorenje, igračku koja se miče, koja ih njuška, koja je mekana na dodir i zanimljiva. Životinja i beba u istom domu od prvih dana formiraju odnos koji se kasnije može oblikovati u odnos međusobnog uvažavanja, uveseljavanja, brige i velikoga prijateljstva.
Kućni ljubimac može biti izvrstan partner roditeljima u učenju empatije, suosjećanja, odgovornosti i poštovanja kod djece. Kako odrastaju, djeca kroz igru s životinjom usvajaju mnoge vještine, od motoričkih do socijalnih. Mnoga djeca nalaze veliku utjehu u životinjici s kojom žive, nerijetko se povjeravaju kućnom ljubimcu i na taj način uče verbalizirati i izbaciti negativne osjećaje na primjeren način. Mnogoj djeci životinja pomaže u socijalizaciji te je most prema drugim osobama prilikom zbližavanja, upoznavanja i stvaranja novih prijateljstava. Nadalje, životinja pomaže djetetu da se nauči brinuti o bližnjima, da se nauči odgovornosti i usvajanju obaveza. Te vrijednosti u početku su vezane za jednu konkretnu životinju (ili više njih ako dijete odrasta na selu), ali one ostaju zauvijek u čovjeku i kasnije će ih primjenjivati prema svakom ljudskom ili životinjskom biću.
Najjednostavnije rečeno, empatija je sposobnost osjećanja osjećaja drugih, prepoznavanja kada je nekome neugodno ili teško ili predviđanja koliko bi neko ponašanje nekome moglo biti neugodno ili teško. Empatičnim osobama dovoljno je stalo do drugog bića, pa čak i nepoznatog, da promijene svoje ponašanje i pomognu kako bi drugome bilo lakše. Empatija se uči na mnogo načina i pomoću raznih alata. Vrlo je važno da roditelji ohrabruju djecu da poštuju i brinu za životinje, ne samo zato što je cilj odgojiti djecu koja će biti brižna, suosjećajna i odgovorna, već i zato što djeca koja su u pozitivnoj interakciji sa životinjama imaju veću razinu samopouzdanja i bolje socijalne vještine. Brojna istraživanja diljem svijeta dokazuju pozitivne učinke odrastanja djece s kućnim ljubimcima. Imaju bolje socijalne vještine, više empatije i samopouzdanja, kao odrasli ljudi stvaraju bolje partnerske odnose, sposobniji su osloniti se na sebe, učinkovitiji su u rješavanju problema.
Psi se u nekim državama odavno koriste u terapijske svrhe te pomažu djeci s poremećajima u učenju, čitanju i pisanju, mladima oboljelima od anksioznosti, s poremećaja prehrane, depresijom, u raznim socijalno-pedagoškim projektima s delikventnim pojedincima, žrtvama zlostavljanja i slično. Mnogi vrtići i osnovne škole u razvijenim zemljama prakticiraju udomljavanje napuštenih životinja o kojima brinu djeca u razredu i ujedno uče mnoge važne životne vještine. Nadalje, tu su programi organiziranih posjeta raznim azilima za napuštene životinje, mnogi školski projekti u kojima djeca razrađuju i provode programe pomoći napuštenim ili ranjenim životinjama.
Pozitivni rezultati o utjecaju životinja na djecu i njihov razvoj višestruko su korisni za pojedinca i za zajednicu, stoga je potrebno takav model intenzivnije implementirati i u naš odgojni, obrazovni i terapijski sustav.
Nekoliko savjeta za roditelje:
- Budite dobar primjer! Od njihova prvog susreta pokažite djeci kako prilazimo životinji, kako je milujemo, kako se s njom igramo, što je boli, što je uveseljava, gdje je smijemo dirati, koji prostor u kući gdje boravi životinja trebamo poštivati i slično. Važno je i ono što govorimo, pa nije lijepo životinje nazivati pogrdnim imenima, vikati na njih ili govoriti ružno o životinjama općenito (npr. kokoši su glupe, mrzim mačke, sve miševe treba poubijati...).
- Nikada, ali nikada nemojte biti grubi prema bilo kojoj i najmanjoj i, po vama, najnevažnijoj životinji.
- Koristite kućnog ljubimca u objašnjavanju osjećaja. Ako vaš psić bolno jaukne nakon što mu je dijete stalo na rep ili se sakrije ili prestrašeno savije u klupko, verbalizirajte to. Recite djetetu da je psić ili maca sada tužna jer je boli ili je uplašena jer svi oko nje viču ili je ljutita jer je smetamo dok spava. Kada je dijete tužno ili uplašeno, napravite neke usporedbe s vašim kućnim ljubimcem. Primjerice: 'Jako te uplašila ova buka, zar ne? Ne brini, tu sam i neće se ništa loše dogoditi. Tako je bilo i Bongu dok smo mi vikali, sjećaš se? Isto se uplašio buke, ali smo mu mi pomogli da se više ne plaši.'
- Potaknite povremeno dijete da nacrta vašeg kućnog ljubimca i da vam ispriča kako se životinja na slici osjeća i zašto. Odmah ćete dobiti bolji dojam o tome kako dijete doživljava životinju.
- Igrajte se uloga. Neka u slobodnoj igri dijete glumi vašeg psića, macu ili kornjaču. U toj igri vi možda možete biti dijete te kroz igru djetetu pokazati neka (ne)željena ponašanja.
- Većoj djeci možete odrediti i neke zadatke vezane za brigu oko životinje. Važno je da djeca shvate koje potrebe životinje imaju i da one nisu samo igračka. Ubrzo će djeca shvatiti da su potrebe životinja vrlo slične potrebama ljudi jer životinja treba hranu, vodu, higijenu, čisti wc, šišanje, pranje, igru i šetnju, ali i učenje novih vještina, maženje, zagrljaje, toplinu, osjećaj da su prihvaćene i voljene.
- S vremenom će, kako budu sazrijevala, djeca shvatiti da životinja također osjeća strah, nervozu, tugu, nezaštićenost te da osjećaji kod životinja uvelike ovise o tome kako ćemo se mi prema njima ponašati. Mi možemo napraviti razliku u tome kako se neka životinja osjeća i trebalo bi nam biti stalo do toga ako želimo biti potpuna ljudska bića.
- Kod svakog pozitivnog, dobrog i lijepog čina prema životinji, bilo kojoj životinji, pohvalite dijete i verbalizirajte ono što je učinilo dobro. Primjerice: 'Baš si lijepo, pažljivo i nježno milovao susjedovu macu. Baš si dobar dečko. Jako sam ponosan/ponosna na tebe.'
- Čitajte im priče. U knjižnicama postoji niz predivnih basni i priča o životinjama. Neke od njih su: 'Lessie se vraća kući', 'Ružno pače', 'Knjiga o džungli', 'Kako spavaju bubamare?', 'Pčelica Maja i priče s cvjetne livade', 'Mali nauk o životinjama'...
- Gledajte poučne filmove o prijateljstvu ljudi i životinja, a koji su u skladu s dobi djeteta. Naša preporuka su: 'Moj prijatelj Willy', 'Pobuna u kokošinjcu', 'Bambi', 'Praščić Babe', 'U potrazi za Nemom'...
- Volontirajte i donirajte u lokalnom azilu za napuštene životinje.
- Pričajte djeci o tome kako životinje žive, što jedu, kako se druže međusobno, kako im ljudi mogu pomoći, zašto izgledaju tako kako izgledaju i slično. Ako imate dvorište, proučavajte s djecom kukce, leptire, puževe i druge male životinjice. Napravite kućicu za ptice, posadite cvijeće za pčelice, ostavite posudicu s vodom za vrućih ljetnih dana za zalutale i žedne životinjice.
Jul 11, 2022
NORDIJSKO HODANJE – AKTIVNOST ZA CIJELO TIJELO
Nordijsko hodanje noviji je oblik tjelesne aktivnosti pogodan u rekreativnim programima svih dobnih kategorija. Za razliku od običnog hodanja, kod kojeg je gornji dio tijela relativno pasivan, nordijsko mnogo više aktivira mišiće leđa, ramena i ruku. To je zapravo hodanje pri kojem se koriste specifično dizajnirani štapovi (Nordic Walking štapovi). Može se provoditi na većini terena, a u kombinaciji s prirodom i svježim zrakom izuzetno pogoduje našem zdravlju.
Povijest i nastanak nordijskog hodanja vezani su uz nordijsko skijaško trčanje, zbog velike sličnosti u izvedbi pokreta. Nordijski skijaši godinama su ga provodili u svojim ljetnim treninzima kao pogodan oblik koji vjerno simulira i nadopunjuje skijaško trčanje kad nema snijega. Povijest nordijskog hodanja seže do 1930. godine, a i dalje. Prva prezentacija nordijskog hodanja kao novog sporta bila je u Finskoj 1997. godine. Otad do danas broj poklonika te aktivnosti narastao je na više od 30 milijuna samo u Europi.
Zbog svojih karakteristika, nordijsko hodanje pogodno je za razvoj snage i izdržljivosti, osobito gornjeg dijela tijela, djelujući tako na pravilno držanje i posturu. Uključivanjem velikog broja mišića zbog uporabe štapova, troši se i veća količina energije (od 400 do 450 Kcal po satu aktivnosti), za razliku od običnog hoda pri kojem se troši od 250 do 300 Kcal. Neka istraživanja pokazuju da je energetska potrošnja pri srednjoj brzini veća za 20 posto od normalna hoda iste brzine, a ako se brzina nordijskog hoda poveća, uz primjenu pravilne tehnike, može se potrošiti i 45 posto Kcal više.
Aktivacija srčano-žilnog sustava je veća, pa se i srčana frekvencija poveća za 10 do 15 posto. Ta činjenica osobito je važna za pretile osobe koje bi tako mogle regulirati višak kilograma. Osim na funkcionalne sposobnosti, nordijsko hodanje pozitivno djeluje i na sustav za kretanje. Uporabom štapova pri hodu i aktivnim sudjelovanjem ruku i ramena smanjuje se opterećenje na donje ekstremitete, posebice zglobove koljena, kuka i kralježnice. Ta karakteristika važna je osobama koje imaju probleme sa zglobovima donjih ekstremiteta (različite ozljede, nakon operativnih zahvata, itd), jer omogućuje više kretanja sa smanjenjem bolova i rizika od ozljeđivanja.
Starijim osobama upotreba štapova omogućuje veću stabilnost jer se povećava površina oslonca važna za održanje ravnoteže pri hodu, a samim time smanjuje se rizik od padova, koji su potencijalno opasni za nastanak prijeloma.
Izravni pozitivni učinci nordijskog hodanja su:
- do 45 posto bolji učinak od hodanja istom brzinom bez štapova;
- aktivno uključuje 90 posto mišića tijela;
- povećava kalorijsku potrošnju 20 do 45 posto;
- umanjuje opterećenje zglobova nogu i slabinskog dijela kralježnice za 30 posto;
- pogodno za sve dobne skupine, čak i one koje se ne kreću dovoljno zbog težine, bolnih zglobova ili problema s ravnotežom;
- na siguran način povećava razinu srčano-žilne i plućne kondicije i zdravlja;
- pozitivno utječe na motivaciju i podnošenje stresa;
- pozitivno djeluje na pravilno držanje i posturu.
Jun 30, 2022
KORELACIJA IZMEĐU RODITELJSKE BRIGE O VIŠEČLANOJ OBITELJI I PADU KOGNITIVNIH FUNKCIJA
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Demography, pokazuje da ljudi koji imaju troje ili više djece pate od pada kognitivnih funkcija kasnije u životu. Mnoge majke sve se češće bore se sa zaboravom, a istraživanja su pokazala da to nije samo rezultat nedostatka sna. Trudnoća mijenja mozak, prvenstveno kroz smanjenje sivih stanica.
Ranija su istraživanja pokazivala pozitivnu korelaciju između rađanja djece i kasnije neurološke funkcije mozga, ipak recentnije istraživanje znanstvenika iz SAD-a i Francuske otkrila su da briga o troje ili više djece, dovodi do smanjenih kognitivnih funkcija u starijoj dobi. Istraživanje je pokazalo podjednaku zastupljenost u smanjenosti kognitivnih funkcija i kod majki i očeva. Znanstvenici su analizirali podatke prikupljene od odraslih osoba u dobi od 65 i više godina u 20 različitih europskih zemalja te Izraela. Svi sudionici imali su minimalno dvoje djece.
Eric Bonsang, jedan od znanstvenika iz ovog istraživanja usporedio je negativan utjecaj na kognitivne funkcije u starosti roditelja koji imaju troje ili više djece s opadanjem kognitivnih funkcija u periodu od šest godina, odnosno da je negativan učinak ekvivalentan 6,2 godine starenja. Istraživanje nije izoliralo varijable odgovorne za ovaj kognitivni pad, ali znanstvenici su imali nekoliko pretpostavki. Primjerice, da su djeca jako skupo, da svako dodatno dijete povećava vjerojatnost da će obitelj postati siromašnija, da problemi s novcem znače više stresa za svakog člana obitelji. Dodatna djeca također mogu skratiti vrijeme koje žene provode u radnoj snazi, te da će utjecati na smjer njihove karijere. Više djece također znači više godina iscrpljenosti i manje sati sna za roditelje te manje vremena za opuštanje. Zbog malo vremena za odmor roditelja, znanstvenici pretpostavljaju da roditelji vjerojatno neće biti u mogućnosti sudjelovati u „kognitivno stimulirajućim aktivnostima u slobodno vrijeme“, koje održavaju funkcionalnost mozga tijekom vremena.
Istraživanja o utjecaju roditeljstva na kognitivne funkcije u starosti važna su informacija roditeljima u donošenju odluka o brojnosti njihove obitelji te signal kreatorima socijalnih politika o mehanizmima kojima bi se roditeljstvo takvim obiteljima moglo olakšati.
Jun 02, 2022
KAKO POTAKNUTI SPORI METABOLIZAM
Metabolizam je sveukupnost kemijskih reakcija u organizmu, kojima se složene molekule sintetiziraju ili razgrađuju. Pritom se u složenim molekulama energija pohranjuje ili se njihovom razgradnjom oslobađa, a usklađenost tih procesa omogućuje život. Sa starenjem se metabolizam postupno usporava, zbog čega mršavljenje i sagorijevanje unesenih kalorija postaje sve teže. Međutim, postoje načini da ga ubrzamo i pripremimo za sagorijevanje masnih naslaga, bez obzira na dob.
Poželjno je vježbanje prije doručka. Lakše ćete se razbuditi, ali i potaknuti metabolizam da radi brže. To je optimalan način sagorijevanja masnoća, budući da je tijekom noći vaš organizam u mirovanju gladovao. Dovoljno je i da se prošećete pola sata prije prvog obroka.
Doručkujte kada ste gladni. Mnogi misle da je najbolje doručkovati odmah po buđenju, ali princip je individualan i svatko treba osluškivati vlastiti organizam. Istraživanja su pokazala da odgađanjem doručka možete pozitivno utjecati na mnoge faktore koji reguliraju brzinu metabolizma.
Za doručak jedite povrće. Ovisno o tome što ćete odabrati za jelo, ovisi i razina šećera u krvi, kao i sposobnost sagorijevanja kalorija. Salata s nekom namirnicom bogatom proteinima bolji je izbor od peciva i rafiniranih ugljikohidrata koji stvaraju nagli skok, a zatim pad razine šećera u krvi. Jedite jaja, slaninu, sir uz špinat ili drugo lisnato i sezonsko povrće uz dodatak zdravih masnoća, poput maslinova ulja.
Neka period između obroka traje pet sati. Tako će vaše tijelo sagorjeti masti prije no što unesete još hrane. Ako stalno nešto grickate, vaše će tijelo sagorijevati ono što unosite, umjesto da se posveti trošenju masnih naslaga.
Neka večera bude manje obilna. Kada se organizam polako priprema za san, potrebno je smanjiti obroke i odmoriti probavni sustav. Odaberite kvalitetne proteine poput nemasnog mesa i ribe, kao i zdravih masnoća i povrća te svakako izbjegavajte prejedanje.
May 06, 2022
DOBROBITI PLANINARENJA NA UM I TIJELO
Koristi od planinarstva mogu se razvrstati u tri skupine: fizičko-psihičke, kulturne i etičko-duhovne.
Fizičko-psihičke koristi su višestruke, primjerice;
- planinarstvo je najbolji preventiva protiv bolesti suvremene civilizacije (srce, pluća, živci… )
- Najbolji je oblik aktivne rekreacije; čovjek se ne odmara toliko kad ništa ne radi, nego kad promijeni aktivnost.
- Planinarstvo je izvrsna mentalna higijena, koristi psihičkom zdravlju. Iz sive, omeđene i monotone svakidašnjice, opterećene uvijek istim slikama (zidovi sobe, asfalt, ulice, itd.) čovjek u planinama mijenja scenarij u svojoj psihi, što djeluje obnavljajuće.
- Kroz planinarenje se neprimjetno stječe tjelesna kondicija i to na rekreativan način (dok je u sportu čovjek uvijek primoran ponavljati iste kretnje da bi stekao kondiciju, a što izaziva monotoniju i dosadu).
Kulturne koristi;
- Čovjek kroz planinarstvo proširuje svoje znanje zemljopisa, povijesti, te upoznaje kulturne spomenike svoje zemlje.
- Planinarstvo daje izvrsne inspiracije za razne umjetnosti: slikarstvo (Paul Cezanne i planina Sainte Victorie), glazbu ( tirolske pjesme), književnost (prvi hrvatski roman Petra Zoranića nosi naziv “Planine”), a i estetski uzdiže čovjekov duh.
Etičko-duhovne koristi;
- Planinarstvo daje temelj za zdravo rodoljublje. Tko poznaje svoju domovinu više će je voljeti!
- Omogućuje stjecanje čvrste volje i karaktera jer uči čovjeka da se mora oznojiti, svladati, malo pretrpjeti i podnijeti napor ako hoće dostići vrh i uživati u krasnim pogledima. A u životu je isto tako. Za svaki pravi uspjeh treba se potruditi i donekle žrtvovati.
- Razvija društvene vrline: altruizam, prijateljstvo, požrtvovnost, uzajamno pomaganje, itd. (U sportu je redovito tako da jači želi pokazati svoju snagu i nadvladati slabijeg, dakle, nešto nagonski i atavističko, dok je u planinarstvu upravo suprotno).
- Religioznom čovjeku omogućuje da dublje doživi svoju vjeru.
U ovih deset natuknica sažeo je svoje dugogodišnje iskustvo isusovac otac Božidar Nagy, planinar i planinarski pisac.
Fizičko-psihičke koristi su višestruke, primjerice;
- planinarstvo je najbolji preventiva protiv bolesti suvremene civilizacije (srce, pluća, živci… )
- Najbolji je oblik aktivne rekreacije; čovjek se ne odmara toliko kad ništa ne radi, nego kad promijeni aktivnost.
- Planinarstvo je izvrsna mentalna higijena, koristi psihičkom zdravlju. Iz sive, omeđene i monotone svakidašnjice, opterećene uvijek istim slikama (zidovi sobe, asfalt, ulice, itd.) čovjek u planinama mijenja scenarij u svojoj psihi, što djeluje obnavljajuće.
- Kroz planinarenje se neprimjetno stječe tjelesna kondicija i to na rekreativan način (dok je u sportu čovjek uvijek primoran ponavljati iste kretnje da bi stekao kondiciju, a što izaziva monotoniju i dosadu).
Kulturne koristi;
- Čovjek kroz planinarstvo proširuje svoje znanje zemljopisa, povijesti, te upoznaje kulturne spomenike svoje zemlje.
- Planinarstvo daje izvrsne inspiracije za razne umjetnosti: slikarstvo (Paul Cezanne i planina Sainte Victorie), glazbu ( tirolske pjesme), književnost (prvi hrvatski roman Petra Zoranića nosi naziv “Planine”), a i estetski uzdiže čovjekov duh.
Etičko-duhovne koristi;
- Planinarstvo daje temelj za zdravo rodoljublje. Tko poznaje svoju domovinu više će je voljeti!
- Omogućuje stjecanje čvrste volje i karaktera jer uči čovjeka da se mora oznojiti, svladati, malo pretrpjeti i podnijeti napor ako hoće dostići vrh i uživati u krasnim pogledima. A u životu je isto tako. Za svaki pravi uspjeh treba se potruditi i donekle žrtvovati.
- Razvija društvene vrline: altruizam, prijateljstvo, požrtvovnost, uzajamno pomaganje, itd. (U sportu je redovito tako da jači želi pokazati svoju snagu i nadvladati slabijeg, dakle, nešto nagonski i atavističko, dok je u planinarstvu upravo suprotno).
- Religioznom čovjeku omogućuje da dublje doživi svoju vjeru.
U ovih deset natuknica sažeo je svoje dugogodišnje iskustvo isusovac otac Božidar Nagy, planinar i planinarski pisac.
Apr 11, 2022
ŠTO (NE)TREBATE U SVOM ŽIVOTOPISU?
Stvari koje pišete u životopisu mogu presuditi hoćete li biti pozvani na razgovor i moći uživo ostaviti dobar dojam ili za to nećete dobiti ni priliku. U moru životopisa kojeg poslodavci zaprimaju, nijanse mogu presuditi i zato je bitno na tu stranicu, dvije, tri, obuhvatiti samo podatke koji vas najbolje predstavljaju i koji imaju poveznicu s pozicijom na koju se prijavljujete.
Portal za poduzetnike Točka na i.hr prenosi preporuku koje bi vještine trebali uvrstiti u svoj životopis.
-Alati za daljinsku suradnju
Zbog pandemije je većina poslova prebačena na rad od kuće i to se u nekim slučajevima pokazalo jako korisno. Završetkom pandemije ta praksa neće nestati nego će se i dalje razvijati. Tako da je dobro napomenuti ako imate iskustva s aplikacijama za videosastanke poput Zoom-a ili Microsoft Teams-a. Isto tako ako ste koristili alate za suradnju, kao što su Slack, Trello i Monday. Ako ste imali priliku voditi sastanak putem nekih od aplikacija to također možete spomenuti.
-Kritičko razmišljanje
Nije dovoljno samo navesti kako imate vještine kritičkog razmišljanja ili sposobnosti brzog učenja. Pokušajte detaljnije opisati što ste naučili i kako ste rješavali probleme te kakve ste napretke postigli na prethodnim poslovima.
-Digitalna pismenost
Sve više poduzeća od svojih zaposlenika traži osnovno znanje o digitalnom softveru, naravno sve ovisi o radnom mjestu na koje se prijavljujete, ali one koje znate obavezno navedite. Neke koje bi trebali uzeti u obzir su:
Proračunske tablice: Excel, Google tablice, OpenOffice
Društveni mediji: Facebook, Instagram, Twitter, LinkedIn
Web i kodiranje: HTML, JavaScript, CMS
Obrada teksta: Microsoft Office, Google Docs, Dropbox Paper
-Analiza podataka
Ako se prijavljujete na posao koji nije vezan uz znanost o podacima, nema veze, dobro je navesti svoja prethodna iskustva u analizi podataka za neki projekt kojeg ste radili i na koji način ste ih koristili kako bi poboljšali uspješnost tog projekta. Osobe koje rade u ljudskim resursima obraćaju pozornost na takve detalje, tako da je dobro da budete što konkretniji kada opisujete projekte na kojima ste radili.
-Vještine navedene u opisu posla
Vještine koje su navedene u oglasu na posao su uglavnom one koje poslodavac traži, međutim ne možete ih samo kopirati iz oglasa, nego ih istaknite u svome životopisu. Na primjer, ako vidite da je riječ o timskom radu, naglasite neke od projekata koje ste radili s timom. Ako se traži neki od certifikata kojeg imate, istaknite ga na vrhu životopisa ili ga podebljajte. Bolje je predstaviti se kao kandidat koji je savršen za posao, nego kao kandidat koji može sve.
Međutim nije bitno samo što čete „ubaciti“ u svoj životopis kako bi povećali svoje šanse, također je bitno i „izbaciti“ sve nebitne stvari iz svog životopisa kako bi ostavili što bolji dojam.
Neke od „vještina“ koje je bolje izostaviti iz svog životopisa, prenosi 24 sata.
-Nebitni hobiji i interesi
Mnogi misle kako je dobro istaknuti kako se bave nekim sportom ili rijetkom aktivnosti, međutim poslodavce ne zanima kako provodite slobodno vrijeme. U redi je istaknuti hobi koji ima poveznicu s poslom na koji se prijavljujete no ukoliko je nema, bolje da svoje hobije zadržite za sebe.
-Previše „mekih“ vještina
Meke vještine su one koje se ne stječu formalnim obrazovanjem, nego ih uglavnom stječemo doma, to su vještine poput; pregovaranja, fleksibilnosti, kreativnosti i slične. Iako te vještine jesu dobre i poželjne, u životopisu je bolje naglasiti primjere i uspjehe na prethodnim poslovnima u kojima se mogu vidjeti te vještine, umjesto da ih samo nabrajate.
-Vaš portret iz ljepšeg kuta
Ako posao za kojeg se prijavljujete ne zahtijeva određen fizički izgled (poput glumaca ili modela), nema potrebe da uz životopis prilažete fotografiju. U toj situaciji može doći do nesvjesne pristranosti, vaš izgled može utjecati na odluku o zaposlenju, čak i ako je nenamjerna.
-Osobne zamjenice
Izbjegavajte korištenje izraza poput, „ja sam ovo“, „mi smo uspjeli“ i slično. Bolje je napisati „vođenje projekta“ nego „vodio sam projekt“. Životopis se odnosi na vas i nema potrebe koristiti zamjenice.
-Pogrešna vrsta e-pošte
Već je spomenuto kako je digitalna pismenost sve poželjnija kod poslodavaca, tako da zastarjela adresa e-pošte poput AOL-a ili Hotmail-a može se gledati kao manjak digitalne pismenosti. Najsigurnije je da napravite, ukoliko nemate, G-mail ili Outlook adresu.
Mar 17, 2022
ŠTO JE OUTSOURCING I KAKO GA ADEKVATNO PRIMIJENITI?
Riječ outsourcing dolazi iz engleskog jezika, a odnosi se na davanje određenog posla vanjskim dobavljačima, kako bi tvrtke smanjile troškove koji nastaju podmirivanjem potrebe za djelatnostima koje im nisu temeljne. To je ustvari poslovni model koji uključuje izdavanje posla, odnosno ugovaranje poslovnog procesa s vanjskim dobavljačem i uzimanje dobavljača za određeni posao. Uslužne djelatnosti su najčešće uključene u ovaj proces, kao što su: prijevoz, čišćenje, zaštita, logistika i slično. Preporučeni naziv na hrvatskom jeziku za outsourcing je izdvajanje posla, prenosi Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Prednosti koje outsourcing donosi su privremeno zapošljavanje osobe koja je najadekvatnija za taj posao ili projekt. Kada privremeno zaposlena osoba završi dogovoreni rad, tvrtka ga nije dužna zadržati te je lako prekinuti radni odnos. Outsourcing je koristan u smanjenju troškova i bržem obavljanju zadataka, također maksimizira fleksibilnost radne snage i omogućuje pristup najkvalificiranijim radnicima. Ako se u budućnosti izdvojeni posao razvije, otvara se prilika za širenje poduzeća i novih radnih mjesta navodi portal Moj Posao.
Postoji i mnogo negativnih učinka koje donosi outsourcing, od kojih se većina odražava na radnike. Stalni zaposlenici tvrtke koja koristi outsourcing model poslovanja gube sigurnost svojeg zaposlenja, mogu izgubiti radno mjesto ili nazadovati na poslu. Smanjuju se njihova prava nakon isteka kolektivnog ugovora, smanjuju se prava na otpremninu i radni staž ako dobiju otkaz u izdvojenom poduzeću tvrdi poslovni tjednik Lider.
Još jedan od problema koje navodi Moj Posao je offshore (hrv. prekomorski) outsourcing, a odnosi se na tvrtke koje prebacuju poslove u inozemstvo i prekomorska poduzeća kako bi iskoristili niže cijene rada.
Kako outsourcing kao poslovni model ima svoje vrline i mane i kako bi njegovom pravilnom upotrebom osigurali samo ono najbolje, Lider zato donosi pet zlatnih pravila kojih bi se svaki poslodavac trebao pridržavati.
-Odlučiti se na outsourcing samo iz ozbiljnih razloga, potrebno je dobro razmisliti da li je to pravilan odabir za vašu tvrtku, ako želite povećati efikasnost i konkurentnost unapređivanjem tehnologije unutar poduzeća, ne mora nužno bolje funkcionirati kada se izdvoji.
- Odabrati ispravan model, tvrtka može pokrenuti vlastitu podružnicu ili može cijelu nematičnu aktivnost prebaciti na vanjske suradnike. Također se opcije mogu kombinirati pa je važno odabrati model koji će najbolje odgovarati vašem poslovanju.
-Uključiti zaposlenike, odnosno konzultirati se sa svim zaposlenicima i poslušati njihove želje i savjete oko ove odluke.
-Uložiti vrijeme i trud, potrebno je paziti i kontrolirati kvalitetu usluge ili proizvoda. Također je potrebno rezati troškove na promišljen i pametan način.
-Svi partneri koji su uključeni moraju biti ravnopravni, vanjske suradnike treba tretirati kao stalne zaposlenike, biti u komunikaciji s njima i davati im jasne i konkretne upute kako bi što brže i efikasnije obavile svoj rad.
Mar 1, 2022
NAJČEŠĆA PITANJA NA RAZGOVORU ZA POSAO
I KAKO NA NJIH ODGOVORITI
Ne postoji garancija niti savršeno rješenje za dobivanje posla, ali to ne znači da se ne možete pripremiti na razgovor najbolje što možete. Poslodavci najčešće u razgovorima nisu originalni i postavljaju uglavnom već svima dobro poznata pitanja. Međutim kako je na njih najbolje odgovoriti i što poslodavci žele čuti, prenosi portal MojPosao.hr
-Možete li reći nešto o sebi?
Ovo pitanje ste sigurno već čuli i uglavnom je ono prvo postavljeno na svakom razgovoru. Najbolje da na njega pripremite što zanimljiviji i kraći odgovor, koji će opet dati korisne informacije za tu poziciju. U kratkim crtama objasnite vaše obrazovanje i poslovno iskustvo. Izdvojite informacije o vama koje su relevantne uz taj posao, a one nepotrebne ostavite za druge prilike. Time čete pokazati entuzijazam za taj posao i sebe istaknuti kao valjanog kandidata.
-Smatrate li se uspješnom osobom?
Jedini odgovor koji možete dati na ovo pitanje je potvrdan, međutim izbjegavajte odgovaranje s jednom riječi i pokušajte objasniti zašto se smatrate uspješnom osobom. Na primjer možete reći kako ste se do sada ostvarili i ispunili svoje zacrtane ciljeve, ali također kako ima još prostora za napredak i kako će vam ovo radno mjesto pružiti mogućnost za daljnji rast.
-Volite li timski rad?
Na ovaj odgovor je potrebno uzeti u obzir radno mjesto za koje se natječete. Ali najbolje je naravno pokazati kako se snalazite u obje opcije. Tako da je savjet da odgovorite kako odlično surađujete s drugima i da volite timski rad, ali da isto tako možete i sami preuzeti odgovornost i samostalno obaviti zadatak. Slobodno nadodajte primjere ako imate prijašnja uspješna iskustva u tome.
-Možete li nabrojati neke vaše mane i vrline?
Što se tiče vaših mana, trebate biti oprezni što čete izdvojiti i na koji način ih prezentirati. Pokušajte ih malo „uljepšati“, na primjer ako se uzrujate kada vam nešto ne ide od ruke, onda kažite kako imate problema s perfekcionizmom, i obavezno napomenite kako radite na tome da učite iz svojih grešaka. Kao vrline odaberite one koje imaju najviše poveznica za to radno mjesto, navedite i primjere u kojima su vam te vrline u prošlosti donijele uspjehe.
-Kako ste se slagali s prijašnjim poslodavcem?
Nemojte se nikad žaliti na bivšeg poslodavca premda možda imate negativna iskustva s njim. Fokusirajte se na objašnjenje na koji ste način rješavali svoje probleme i nosili se s tim.
-Snalazite li se dobro u stresnim situacija?
Naravno da svaki poslodavac voli čuti pozitivan odgovor na ovo pitanje, tako da odgovorite da se dobro nosite sa stresom i uvijek je dobro imati primjer kojim čete to potkrijepiti. Također ako imate kreativna rješenja kojima se nosite sa stresom, slobodno ih spomenite.
-Čime ste se bavili dok ste bili nezaposleni?
Iako je lako za razumjeti kako je teško pronaći posao u ovom vremenu, poslodavcima je važno da ste marljiva i snalažljiva osoba. Tako da je bitno istaknuti pozitivne stvari koje ste radili dok ste tražili posao. Ako ste obavljali poslove u kućanstvu onda možete to istaknuti i sebe predstaviti kao organiziranu osobu koja može adekvatno obavljati više zadataka.
-Koliku plaću očekujete?
Najbolje je da se prije razgovora raspitate o prosječnoj plaći za taj posao tako da imate u vidu neki realan iznos. Umjesto da odgovorite na pitanje, raspravite o tome koje bi bile vaše obveze i zadaci na tom radnom mjestu kako bi mogli procijeniti iznos koji zaslužuje ta pozicija.
-Što je vaš posao iz snova?
U ovom odgovoru poslodavci žele čuti kako je to posao za koji ste se prijavili, međutim nemojte konkretno odgovoriti kako je to taj posao, već opišite kako je vaš san ostvarivati one ciljeve kojima se ta tvrtka bavi. Na primjer ako je tvrtka ekološki osviještena, spomenite kako vam je san što više raditi na očuvanju okoliša.
-Imate li kakvo pitanje?
Nikako nemojte dati negativan odgovor na ovo pitanje, jer se može protumačiti kao nedostatak interesa. Pokušajte prije razgovora istražiti tvrtku i razmisliti o mogućim pitanjima. Svakako je bitno pozorno slušati poslodavca dok priča i možda tu postaviti neko potpitanje, ali svakako ne neko na koje je prethodno odgovorio.
Feb 19, 2022
KAKO ŠETNJU PRETVORITI U MEDITACIJU?
Kada čujete riječ meditacija, sigurno vam je prva pomisao mirno i tiho mjesto u kojem se možete opustiti sjedeći u lotos položaju. Međutim, meditacija se ne mora nužno prakticirati u sjedećem položaju, ona može biti i nešto aktivnija, poput meditacije u hodu.
Prema pisanju wellness bloga Soulful Arogya, meditacija u hodu je vrsta meditacije u kojoj je naglasak na hod te služi za produbljivanje veze s našim tijelom i sa zemljom, odnosno s prirodom. Svrha meditacije u hodu je da se usredotočimo samo na hodanje i uživamo u tom procesu, naše odredište nije najvažnije, već putovanje.
Neki od savjeta za meditaciju u hodu prema blogu Soulful Arogya su:
-Pronaći mjesto gdje možete hodati oko tri metara bez ikakvih ometanja, dovoljno udaljeni od prometa. Predlaže se da hodate bosi ako je to moguće, kako bi pojačali osjećaj stapanja sa zemljom.
-Osvijestite svoj hod, usredotočite se na stopala i na prebacivanje težine s lijeve na desnu stranu.
- Ispravite leđa, podignite prsa, podignite glavu i gledajte ravno. Ruke vam mogu biti opuštene uz tijelo ili ih možete staviti iza leđa.
-Počnite s hodom, zakoračite desnom nogom, primijetite kako se vaša težina usmjerava prema naprijed, gledajte kako vam se stopalo podiže i spušta. Nastavite s lijevom nogom i promatrajte kretanje stopala i distribuciju težine.
- Tijekom meditiranja dolazi do lutanja uma, zato moramo pronaći način kako da vratimo fokus. Dok hodamo, možemo se koristiti riječima kojima ćemo povratiti svijest, to mogu biti riječi poput kretanje, podizanje, spuštanje, itd.
-Kada stignemo do cilja stanemo te duboko i promišljeno udahnemo. Prilikom povratka ponovimo isto.
Prednosti meditacije u hodu su povezivanje s prirodom, provodi se u prirodi što pozitivno utječe na tijelo i um, fokus joj je na sadašnjosti i pomaže vam da ostanete u njoj, smanjuje stres i anksioznost, ubrzava metabolizam, posebice nakon obroka, osnažuje mišiće i tijelo, daje vam energiju i pomaže kada se osjećate umorno, nadograđuje se na meditaciju u sjedećem položaju, pogotovo ako vam više odgovara aktivnija meditacija tvrdi Soulful Arogya.
Prakticiranje meditacije u hodu odlično je za početnike, jer su hodanje i kretanje dio svakodnevice pa ju je isto tako jednostavno uklopiti u raspored, ukoliko nemate dovoljno vremena za tradicionalnu meditaciju. Iskoristite iduće putovanje do posla, dućana, ili nekog drugog odredišta za meditaciju u hodu, kako biste nagradili svoje tijelo i um.
Feb 6, 2022
SVE ŠTO TREBATE ZNATI O METABOLIZMU I KAKO GA MOŽETE UBRZATI!
Metabolizam je kemijski proces u kojemu se unesene kalorije u organizam pretvaraju u energiju koja nam je potrebna za sve životne funkcije, poput rada srca, probave, disanja, kretanja i druge. Metabolizam dijelimo na bazni i aktivni. Bazni se odnosi na minimalnu količinu energije koje nam je potrebna za vitalne životne funkcije, kada je tijelo u stanju mirovanja, a aktivni na energiju koju tijelo troši dok se bavi nekom aktivnošću, poput trčanja ili hodanja. Postoje dva procesa kroz koja metabolizam funkcionira, a to su anabolizam i katabolizam. Anabolizam se bavi izgradnjom organa i tkiva, a ostatak energije pohranjuje u masnim naslagama. U katabolizmu se kemijski spojevi, kao što su proteini i ugljikohidrati, razgrađuju i daju energiju koja je potrebna kako bi organizam funkcionirao. Razlika između anabolizma i katabolizma utječe na to da li naše tijelo dobiva ili gubi kilograme, jer ako unesemo više kalorija nego što li potrošimo, tada ćemo dobiti na kilaži i obrnuto, navodi portal Lupilu.
Neke od posljedica koje mogu proizaći iz usporenog metabolizma mogu biti: glavobolja, nesanica, kroničan umor, manjak energije, gubitak kose, usporen rad hormona i štitnjače, smanjen libido, razdražljivost i drugo. Neke od čestih loših navika koje činimo, a pridonose usporavanju metabolizma su: nedovoljan unos vode, manjak kretanja i aktivnosti, unos velikih količina mliječnih proizvoda, stres, prekid rutine u prehrani, nedovoljan unos vlakana, tvrdi Lupilu.
Ubrzati metabolizam nije jednostavan niti brz proces, međutim on je nužan ako želite poboljšati svoje zdravlje i smanjiti rizik od mogućih zdravstvenih posljedica usporenog metabolizma. Navodimo neke od savjeta portala Lupilu, putem kojih možete početi raditi na ubrzanju svojeg metabolizma.
-Fizička aktivnost, jedna je od glavnih uzroka sporog metabolizma, pokušajte započeti svoj dan uz jutarnju šetnju ili razgibavanje. Nakon obroka se probajte kretati i izbjegavati odmor odmah nakon jela.
-Kvalitetna prehrana, potrebno je unijeti dovoljno namirnica koje sadrže vlakna, jer ubrzavaju rad metabolizma za čak 30 posto. To su naprimjer voće, žitarice, mahunarke, orašasti plodovi i slično. Bitno je dnevno pojesti pet manjih obroka i ne preskakati obroke.
-Doručak, kako metabolizam usporava tijekom dana, potrebno je veće obroke pojesti ujutro pa ih kasnije smanjivati. Zato je bitno pojesti zdrav i zasitan doručak i nikad ga ne preskakati.
-Unos vode, kada je organizam dehidriran, on usporava rad metabolizma, tako da je najbolje dnevno popiti barem osam čaša vode kako bi ubrzali rad metabolizma. Potrebno je izbjegavati sokove, alkohol i gazirana pića koja su visokokalorična i štetna za organizam. Vodu možete ponekad zamijeniti i zelenim čajem.
-Izbjegavati stres, zvuči pomalo nemoguće, ali dobro je izbjegavati koliko je moguće stresne situacije ili pronaći način kako da se opustite, poput meditacije ili nekog sporta. Stres podiže razinu kortizola i u trenutcima stresa tijelo pohranjuje zalihe te u vrlo stresnim situacijama može doći do naglog debljanja.
-Kvalitetan san, odrasla osoba treba minimalno šest do osam sati sna. Važno je kvalitetno i redovito spavati i preporučuje se odlazak na spavanje u isto vrijeme. Nedostatak sna može dovesti do hormonskih poremećaja, glavobolje, gubitka koncentracije, ali i usporavanja metabolizma.
Jan 25, 2022
KAKO PRISTUPITI RAZGOVORU ZA POSAO AKO STE TETOVIRANI
Traženje posla dok na tijelu imate tetovažu ili više njih može biti pravi izazov. Iako je ljudi koji su se odlučili na taj pothvat sve više, u poslovnom svijetu se na taj „modni dodatak“ još uvijek gleda negativno. Čak i ako se pokažete kao bolji kandidat za neku poziciju, ako ste tetovirani velika je vjerojatnost da će biti zaposlena manje kvalificirana osoba bez tetovaže. Naravno postoje i poslodavci ili određene pozicije na kojima je to prihvatljivo pa možda i poželjno (ako ste tatoo majstor) no nažalost takvi su u manjini.
Novinar američkog portala Business Insider, razgovarao je s nekoliko menadžera koji su iznijeli svoja stajališta oko zapošljavana tetoviranih osoba. Većina ih se složila kako imaju predrasude oko osoba s tetovažom te da ih smatraju neodgovornima, buntovnima i impulzivnima. Smatraju kako donošenjem odluke o tetoviranju koje je trajno, ne razmišljaju o budućnosti i kakve posljedice mogu snositi. Nadovezuju se kako svatko ima pravo donijeti tu odluku, ali isto tako oni drže za pravo da ne moraju zaposliti tu osobu. Tetovirane ljude vide kao osobe koje vole tulumariti i smatraju kako bi mogli imati problema s njihovim dolascima na posao i kašnjenjem. Neki od ispitanih menadžera gledaju na njih i kao na manje obrazovane ljude.
Vlasnica Teksaške škole The Protocol, Diane Gottsman govori kako su se tetovaže ranije povezivale s kriminalcima, zatvorenicima članovima bandi i slično. U današnje doba to možda više nije prva pomisao, ali i dalje ostavlja negativan prvi dojam. Poslodavci kod zapošljavanja posebice obraćaju pozornost na takve detalje kada žele nekoga zaposliti na mjesto u kojemu ima čestih susreta s klijentima licem u lice, prenosi portal Women in Adria.
Kako bi povećali svoje šanse za dobivanje radnog mjesta i ostavili što bolji dojam na razgovoru za posao, prenosimo par savjeta portala Studentski.hr
Ako još niste vlasnik tetovaže, već samo razmišljate o njoj, dobro provjerite koliko se to uklapa u vaše zanimanje i kako se na njih gleda u tim područjima. Razgovarajte s drugim kolegama pa možda i poslodavcima i informirajte se o tome koje su vaše šanse da budete zaposleni. Naravno pokušajte tu tetovažu napraviti na manje vidljivom mjestu ili da ju možete lako sakriti.
Imate li tetovažu na mjestu na kojem nije vidljiva, tada je možda najbolja opcija da ju prešutite poslodavcu. Nema potrebe riskirati zaposlenje i ostaviti loš dojam, ako se vaša tetovaža na radnom mjestu neće niti vidjeti. Ne znate kakvi su stavovi vašeg poslodavca oko tetovaža tako da jednostavno zadržite tu informaciju za sebe. Tko zna kada ga pobliže upoznate, možda i otkrite da ih simpatizira ili i sam ima tetovažu pa vaša „mala tajna“ više ne mora biti tajna.
-Ako imate tetovažu na vidljivom mjestu, onda vaša pozicija uvelike ovisi o stavovima poslodavca. Ako je riječ o manjoj tetovaži, možete ju pokušati sakriti s puderom. Kako je vaša tetovaža vidljiva na prvu, najbolja opcija je da ju ne ignorirate već da ju spomenete i objasnite što vam predstavlja i zašto ste se odlučili tetovirati. Nakon toga preuzmite razgovor i objasnite zašto ste upravo vi najbolji kandidat za to radno mjesto. Pokažete li čvrst stav oko tog radnog mjesta i objasnite važnost iza vaše tetovaže, možda uklonite dojam neodgovorne i impulzivne osobe i ostavite dojam samouvjerene i odlučne osobe.
Dec 22, 2021
„BURNOUT“ SINDROM
Burnout ili izgaranje posljedica je dugoročnog stresa. Karakterizira ga nedostatak energije koji se postepeno pretvara u kroničan osjećaj iscrpljenosti, osjećaj apatije prema svojem poslu, produktivnost počinje sve više padati, ulažete više vremena i truda u svoj posao, ali izostaje osjećaj postignuća. Doslovno se osjećate još umornije, kao da ste izgorjeli.
Za burnout se počelo govoriti sve više u kontekstu pandemije i rada od kuće budući da su svi bili toliko zauzeti prilagodbom da nisu imali vremena za brigu o dugoročnim posljedicama na vlastito fizičko i mentalno zdravlje. Iako se pojam burnouta najčešće povezuje s poslom i sa previše posla studije sve više pokazuju kako i nezaposlene osobe pate od istog sindroma. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da se izgaranje “posebno odnosi na pojave u profesionalnom kontekstu i da se ne bi trebalo primjenjivati za opisivanje iskustava u drugim područjima života.” Ipak mnogima će upravo izostanak poslovnog segmenta biti problematičnija pojava od zasićenja poslom te takve osobe mogu i biti dugotrajno izložene stresu u svojoj privatnoj svakodnevici.
Radom od kuće nestala je granica između profesionalnog i privatnog života stoga su i učinci stresa postali vidljivi i privatno u svakodnevici. Istovremena i svakodnevna paralelna briga o djeci i kućanstvu te poslovne obveze dovode organizam do kroničnog stresa koji nerijetko može rezultirati burnoutom. Iako je izgaranje najčešće vezano uz posao, njegov uzrok možemo naći i u faktorima koji utječu na nas izvan radnog vremena.
Osvještavanje tog burnout trenutka treba nam biti alarm za preispitivanje naših poslovnih privatnih i društvenih angažmana te bolje organizacije naše svakodnevice: olakšavanja obaveza, uzimanja pauze, delegiranja zadataka, poziva za suradnju i pomoć. Važno je jasno artikulirati naše trenutne poteškoće te zamoliti za razumijevanje u obavezama, rokovima i slično. Promišljanje o tome može nam rasvijetliti i neke druge aspekte naših prebrzih života te dati nam uvid u ono s čime nismo zadovoljni i što bismo htjeli promijeniti, a zbog obaveza o tome nismo stigli niti razmisliti.
Problem izgaranja je potrebno, osim na individualnoj, riješiti i na široj organizacijskoj, sistematskoj razini, ponekad i samom promjenom radnog okruženja. Češće pauze mogle bi kratkoročno riješiti problem, no ako se osoba vrati u isto okruženje u kojem je doživjela burnout, vjerojatno je da će i dalje imati jednake poteškoće. Sustavno rješavanje sindroma izgaranja trebalo bi započeti na radnome mjestu, primjerice većom autonomijom za radnike, promjenom njihovih uloga te prilagođavanje posla radniku umjesto očekivanja da se radnik prilagodi poslu.
Dec 13, 2021
KAKO SE NOSITI S GUBITKOM KOLEGE NA RADNOM MJESTU
Na većini radnih mjesta u priručniku ne postoji ništa što bi nam dalo savjet nakon smrti suradnika. Suradnici su nam često poput obitelji, a ponekad ih poznajemo samo površno što su razlozi različitih vrsta tugovanja nakon gubitka. Postoje načini kako se gubitak može obraditi, kako zajedno tugovati, a pritom ne ometati funkcioniranje na radnom mjestu.
Ne postoji univerzalni odgovor na gubitak i ne postoji raspored za tugu. Osim smrti, na poslu se mogu dogoditi i mnoge druge vrste gubitka, poput prijelaza na novo mjesto, osobne ozljede, odlaska u mirovinu, napuštanja ili otkaza. Međutim, ako je gubitak smrt, mnogi čimbenici mogu utjecati na utjecaj gubitka, primjerice dob pokojnika, trenutak smrti, broj godina koje su radili i odnose koje su uspostavili. Bez obzira na to, važno je rješavati probleme tuge na radnom mjestu, jer neobrađena tuga može povećati rizik od anksioznost ili depresija zaposlenika.
Znakovi suradnika koji se bore sa tugom su umor, nizak moral, nemogućnost koncentracije, izražavanje ljutnje, veliki promet, nedostatak motivacije, simptomi depresije i sl.
Ovo su neki savjeti koji mogu pomoći za nošenje s tugom.
Potrebno je poštivati odnos drugih zaposlenika s preminulim kolegom jer će svi različito doživljavati tugu, a to će pomoći procesu tugovanja na radnom mjestu. Reći da treba krenuti dalje ili se izvući iz crnih misli nije korisno niti za zaposlenika kao pojedinca niti za radni kolektiv.
Potrebno je razgovarati sa suradnicima o tome kako se osjećate i slušati što i oni doživljavaju. Korisno je govoriti o sjećanjima na osobu koju ste izgubili, koje su bile njihove dobre i pozitivne strane, prisjetiti se zajedničkih iskustava i njihovih kvaliteta. I smijeh i plač dio su tuge.
Potrebno je razgovarati i sa poslodavcem o načinima formalnog i neformalnog tugovanja. Razmislite o pomoći obitelji izgubljenog suradnika, prikupiti sredstva, posaditi drvo i sl. Usredotočenost na izgradnju nečeg pozitivnog može pomoći u poboljšanju niskog morala i podići razinu motivacije na radnom mjestu.
Omogućavanje fleksibilnosti radnog vremena moglo bi biti potrebno u vrijeme gubitka, ovisno o zaposleniku jer ponekad je svakodnevna rutina dobrodošla i alat koji će im pomoći u teškom vremenu.
Važno je tugovati i oplakati izgubljenu osobu i zato je potrebno odvojiti vrijeme za sebe kako biste bili uključeni u aktivnosti za smanjenje stresa, dobivali potrebnu podršku, važno je da dovoljno spavate. Razgovarajte sa savjetnikom ili svojim liječnikom kako bi vam pomogli procijeniti vaše fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje.
Poštivanje privatnosti svog suradnika je također važno. U redu je pitati kako su, ali ne treba pretpostavljati da žele s vama obraditi gubitak ili podijeliti određene detalje, osim ako se sami ne ponude. Možete slušati i biti tu, također im možete preporučiti program pomoći zaposlenicima koji može pružiti savjetovanje o tuzi (s grupom i/ili s pojedincima).
Ako niste sigurni kako tugovati na svom radnom mjestu, prvo razmislite o tome što želite podijeliti, a što ne želite podijeliti s kolegama zaposlenicima. Nemojte se bojati obavijestiti svog šefa ili nadzornika ako se teško prilagođavate na povratak na posao. Nemojte biti frustrirani ako postoji rastresenost ili zamor jer je sve to normalna reakcija u procesu tugovanja.
Uz otvorenu komunikaciju i odgovarajuću podršku, radno mjesto može biti utješno i ohrabrujuće za one koji doživljavaju gubitak.
Dec 4, 2021
KADA JE SIGURNO PREKINUTI SAMOIZOLACIJU I VRATITI SE NA POSAO
Premda nije još vrijeme kada je preporučljiv masovan povratak na radno mjesto, Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je preporuke kada se sigurno vratiti na posao nakon samoizolacije.
Osobe koje tijekom razdoblja samoizolacije od 14 dana ne razviju nijedan simptom kompatibilan s koronavirusom (povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratkoća daha) mogu se vratiti na svoje radno mjesto bez provedbe testiranja.
Osobe koje tijekom razdoblja samoizolacije od 14 dana ne razviju nijedan simptom kompatibilan s koronavirusom (povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratkoća daha) mogu se vratiti na svoje radno mjesto bez provedbe testiranja.
Iznimka su zdravstveni radnici koji su upućeni u samoizolaciju kao bliski kontakti oboljelih. Oni čak i u slučaju da tijekom samoizolacije nisu razvili nijedan simptom koronavirusa, mogu natrag na radno mjesto tek nakon provedenog testiranja i zaprimanja negativnog rezultata testiranja.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je i strategiju o prekidu kućne izolacije uz napomenu da se preporuke mogu mijenjati kako se prikupljaju nove informacije.
Uz slučajeve koje smo već naveli, u preporukama se pojašnjava kada je vrijeme da oboljeli od koronavirusa koji imaju simptome i upućeni su na kućno liječenje mogu prekinuti kućnu izolaciju.
Za to je potrebno ispuniti sljedeće kriterije:
- isteklo je barem 3 dana (72 sata) od oporavka što se definira kao normalizacija tjelesne temperature bez uporabe antipiretika i poboljšanje respiratornih simptoma (npr. kašlja, kratkoće daha)
- isteklo je barem 7 dana od početka simptoma
- negativni su na testiranju – imaju dva negativna RT-PCR nalaza na SARS-CoV-2 u razmaku od ≥ 24 sata (ukupno 2 negativna nalaza brisa nazofarinksa)
Oboljeli koji nemaju nijedan simptom bolesti, ali im je koronavirus laboratorijski potvrđen, drugim riječima asimptomatski bolesnici upućeni na kućnu izolaciju mogu prekinuti izolaciju ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:
- kad je proteklo barem 7 dana od dana prvog pozitivnog rezultata testiranja na koronavirus
- ukoliko kasnije ne razviju nikakve simptome
Nov 23, 2021
NA PORODILJNOM PUNA PLAĆA ZA ŽENE
Obiteljska naknada tijekom drugih šest mjeseci dopusta nakon rođenja djeteta, koja sada iznosi najviše 5654,20 kuna, izjednačit će se s punom plaćom zaposlenog roditelja koji koristi dopust i to najvjerojatnije od druge polovine sljedeće godine.
Istim zakonskim izmjenama uvest će se i obavezni očinski dopust, odnosno 10 radnih dana plaćenog dopusta koje će otac koristiti zajedno s majkom odmah nakon rođenja djeteta, a što je obaveza Hrvatske sukladno Direktivi Europske unije o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi.
Pri Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade, koji je nadležan i za reguliranje novčanih naknada tijekom dopusta zbog rođenja djeteta, u prvom tromjesečju 2022. godine u vladinu proceduru bit će upućen prijedlog novog Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama s ovakvim prijedlozima.
"Prilikom planiranja normativnih aktivnosti te usklađivanja s Direktivom, Središnji državni ured za demografiju i mlade vodio se namjerom da u okviru zakonskih promjena, kao jednu od mjera obiteljske i populacijske politike, a u skladu s Programom vlade Republike Hrvatske od 2020. do 2024. godine, predloži osiguranje roditeljske naknade u visini pune plaće za zaposlene i samozaposlene roditelje."
Također postoji i prijedlog da izjednačavanje iznosa roditeljske naknade i pune plaće zaposlenih i samozaposlenih roditelja stupi na snagu zajedno s uvođenjem obaveznog očinskog dopusta koji pak, sukladno europskoj Direktivi, trebamo uvesti najkasnije do 2. kolovoza 2022. godine.
Taj vremenski rok je razlog zbog kojeg je Središnji državni ured za demografiju u plan normativnih aktivnosti uvrstio donošenje ovog zakona za prvi kvartal sljedeće godine, iako je politička praksa da se prijedlozi koji izravno utječu na standard građana donose u posljednjoj godini mandata.
Oct 24, 2021
TATA ZNA „BOLJE“
Kroz povijest roditeljstva, otac je nerijetko poistovjećivan sa slikom udaljene i stroge figure, koja je u odgoju malog djeteta zauzimala neznatnu ulogu. Društvo se danas u odnosu na prošla vremena značajno promijenilo, a promjene u obitelji su jedne od većih promjena. Osnovna, nuklearna obitelj, koju čine samo djeca i roditelji, u kojoj nema svakodnevne prisutnosti starijih članova i šire obitelji, kreira nov način odnosa djece i roditelja.
U tim se promjenama i uloga oca promijenila: moderni očevi žele se baviti svojom djecom, što je za njihovo potomstvo od velikog značenja jer dijete pripada i jednom i drugom roditelju i svaki od njih ima svoju ulogu u odgoju djece. Iako je pristup u odnosu i odgoju različit posebice u odnosu na dob djeteta, prisutnost i aktivni angažman oca neizostavan je pozitivni faktor na razvoj djeteta i njegove osobnosti. Majke imaju najrazvijeniju brižnost i nježnost za dijete dok je uloga tata ohrabrivanje i aktivno poticanje djeteta u odgojnom i svakom drugom pogledu što je za dijete od velikog značenja jer pomaže njegov psihofizički razvoj te otvara pred njim drugačije prostore života.
Prvi susret oca sa svojim potomkom ima bujicu osjećaja: nježnost prema tom malom krhkom stvorenju, ali i strah kako ga prihvatiti. Nekada je bilo nezamislivo da otac da djetetu bočicu s mlijekom, da mu promijeni pelene ili ga tješi dok ima kolike, no danas očevi vide sebe i svoju roditeljsku ulogu drugačije. Nažalost ima i onih drugačijih, koji smatraju da je to isključivo posao majke, a ponose se svojim očinstvom samo na riječima.
Istraživanja pokazuju da niže frekvencije muškog glasa imaju vrlo pozitivan učinak na mozak djeteta, daju mu osjećaj opuštenosti i smirenosti, očev način govora bez tepanja, drugačiji način razgovora imaju vrlo pozitivan učinak na razvoj djetetovog govora. Sam način na koji otac drži dijete pomažu mu da na drugačiji način percipira prostor i kretanje po njemu stoga će dijete lakše usvojiti slobodno kretanje pri prvim koracima jer se tata manje boji pada.
Činjenica je da se djeca koja puno vremena provode s tatom lakše prilagođavaju društvu i prilagođavaju u novim uvjetima, a način djetetovog ponašanja i prilagodba ovise i o djetetovoj naravi, ali otac je idealan za učenje i usvajanje hrabrosti. Također i igre s tatom su drugačije su i dinamičnije od igara s mamom jer takve igre daju slobodu pokreta, što je važno za psihomotorni razvoj djeteta. Tata dozvoljava djetetu da više toga isprobava, dodirne i vidi, on potiče u djetetu pravog malog istraživača.
Oct 13, 2021
GLUTEN FREE PREHRANA - PREHRANA BEZ GLUTENA
Gluten-free prehrana je prehrana koja ne sadrži gluten.
Gluten je opisan kao bjelančevinasta tvar koja se nalazi u pšenici i srodnim zrnima, kao što je ječam i raž.
Gluten je elastična bjelančevinasta tvar netopiva u vodi. Zastupljen je u pšenici, ječmu i raži. Gluten se koristi u farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji radi svoje ljepljivosti i elastičnosti. Ta latinska riječ znači ljepilo. Zbog svojstva ljepljivosti tijesto se pri obradi lako razvlači, a pečenjem postaje karakteristične teksture i prozračno, a na površini hrskavo.
Dijeta bez glutena općenito se koristi za liječenje celijakije (bolest u kojoj je tanko crijevo preosjetljivo na gluten, što dovodi do poteškoće u probavljanju hrane), ali se također često koristi za druge zdravstvene beneficije ljudi koji ne pate od celijakije.
Ljudi s ciljevima mršavljenja, oni koji žele poboljšati tjelesne performanse, smanjiti umor ili osloboditi nadut želudac, mogu odabrati gluten-free prehranu kako bi vidjeli hoće li to poboljšati njihovo opće zdravlje i poboljšati fizičku kondiciju. Zdravstvene tegobe povezane s glutenom mogu biti ozbiljne, pa se namirnice koje ga sadrže moraju izbaciti iz prehrane (bezglutenska prehrana).Veliki je problem što se gluten može nalaziti u mnoštvu proizvoda za koje i ne mislimo da bi ga mogle sadržati, pa osobe koje bi ga trebale izbjegavati moraju biti jako oprezne.
Većina ljudi može jesti namirnice s glutenom bez ikakvih posljedica, dok kod nekih mogu stvoriti čitav niz zdravstvenih problema. Najteža bolest je celijakija kod koje su crijeva preosjetljiva na gluten. Radi se o autoimunoj reakciji zbog koje dolazi do oštećenja crijeva jer organizam zapravo napada samoga sebe. Kao posljedica toga dolazi do raznih probavnih, ali i raznih drugih zdravstvenih problema. Celijakija zahvaća približno 1% populacije. Dokazuje se pretragama krvi gdje se traže antitijela koja pogrešno komuniciraju s glutenom te biopsijom tankoga crijeva.
Postoji i necelijakijskoj osjetljivosti na gluten (intoleranciji) koja je prisutna kod 0,5 do 13% populacije. Simptomi u oba navedena slučaja mogu biti različiti i neugodni: nadutost, bolovi u trbuhu, vjetrovi, proljev, zatvor, neugodan miris stolice, glavobolja, migrena, umor, kožni problemi (dermatitis, psorijaza, alopecija, urtikarija, osip…), tjeskoba, depresija, osjećaj da smo u magli, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, anemija, bolovi u zglobovima i mišićima, trnci te utrnulost nekih dijelova tijela.
Neke osobe mogu imati alergiju na pšenicu. Za razliku od prethodnih bolesti kada do simptoma dolazi postupno i pogoršavaju se s vremenom, kod alergije je reakcija organizma burna, kao i kod svih vrsta alergija.
Ova prehrana može smanjiti nadutost i umor te poboljšati tjelesnu izdržljivost. Također nekim osobama pomaže u smanjenju kroničnih upala, bolova i fibromialgije.
Veoma brzo, najkasnije za nekoliko tjedana stroge bezglutenske prehrane trebalo bi doći do poboljšanja simptoma. Ako do toga ne dođe, trebamo potražiti liječničku pomoć da pronađemo uzrok tegoba.
Zbog smanjene konzumacije ugljikohidrata ovakva prehrana kod većine osoba potiče gubitak suvišne vode i kilograma. Većina namirnica je zasitna, pa neće biti gladovanja.
Negativne strane ove prehrane mogu biti jednoličnost, a time i nedostatak nekih nutrijenata. Ponekad zbog manjka prehrambenih vlakana može doći do neredovite probave. Ovih problema neće biti konzumiramo li dovoljno mahunarki, orašastih plodova, voća i povrća.
Kod problema s celijakijom gluten se mora posve izbjegavati. Gluten potječe iz žitarica kao što su pšenica, pir, raž i ječam. Ima ga u mnoštvu namirnica i proizvoda: kruh, peciva, kolači, keksi, pizza, tjestenina, krušne mrvice, žitarice i pahuljice za doručak, razne grickalice i slatkiši, razni umaci, suhomesnati proizvodi, gotova jela, pivski kvasac, slad, pivo…
Kako je teško znati gdje sve ima glutena, najsigurnije je izbjegavati svu prerađenu hranu i gotova jela. Ako u deklaraciji na nekom proizvodu gluten nije naveden, tijekom obrade i pakiranja hrana se može kontaminirati glutenom kao što je čest slučaj sa žitaricama koje inače ne sadrže gluten, mahunarkama, sjemenkama i orašastim plodovima. Stoga je najsigurnije kupovati namirnice s oznakom „bez glutena“ i/ili „gluten free“ natpisom.
Dopušteni su meso, riba, jaja, biljna ulja, maslac, mast, voće, povrće, mliječni proizvodi, mahunarke, sjemenke i orašasti plodovi, začini te razni napici (osim piva). Žitarice i pseudožitarice koje ne sadrže gluten su zob, kukuruz, riža, kvinoja, heljda, proso… Sve se ovo odnosi na namirnice u čistom, izvornome obliku. Kako smo već spomenuli, mnoge prerađevine mogu sadržavati gluten.
Kao zamjena za uobičajene vrste brašna možemo koristiti brašna od kukuruza, riže, krumpira, soje, slanutka, badema (i ostalih orašastih plodova), lana, buče (i ostalih sjemenki) kokosa, tapioke...
Hrana bez glutena ne mora biti bezukusna i jednolična. Potrebno je malo mašte i iskustva, pa će jela biti privlačna i ukusna.
Prelazak na gluten-free prehranu može biti isprva težak, no kao i kod ostalih načina prehrane, potreban je period prilagodbe.
Oct 1, 2021
GRUPNO SMIŠLJANJE IDEJA ZA POBOLJŠANJE POSLOVNE UČINKOVITOSTI
Kad ste dio skupine , sve ideje vodilje za kreativnost primjenjuju se kao i kad radite sami: okolina mora biti povoljna, mentalni sklopovi pozitivni. Isto tako morate biti svjesni grupne dinamike i pritiska.
Pet osnovnih načela grupnog razmišljanja su:
-nema kritike ni osude dok dolaze ideje
-nesputanost-dobro je razmišljati u svim mogućim smjerovima
-količina ideja važnija je od njihove kvalitete
-sve ideje treba zabilježiti
-dopustiti period inkubacije raznih ideja
Kod grupnog smišljanja ideja potreban je netko tko će voditi cijeli proces smišljanja novih ideja. Svi prisutni zaposlenici trebali bi znati zašto su došli i jasno to prokomentirati. Važan je i jasan vremenski okvir. Procedura vođenja grupnih seansi za smišljanje novih ideja sadrži:
-svima zaželiti dobrodošlicu i pobrinuti se da je svima ugodno
-pojasniti svoju ulogu voditelja i naglasiti da su svi sudionici ravnopravni u spomenutom procesu
-pojasniti što će se dogoditi i koliko je vremena predviđeno
-provjeriti da li svi sudionici razumiju cilj sastanka, zapisati cilj sastanka na papir
-pokušati primijeniti jednu od slijedećih tehnika kako bi dobili što više mogućih rješenja. Recite svima da na glas iznose ideje. Pazite da sve ideje budu zapisane. Razdijelite prisutne u parove ili skupine od troje sudionika , kako bi se mogli dosjetiti što više rješenja.
-organizirajte stanku sa osvježavajućim pićima
-vratite se na izvorni problem i provjerite želi li ga tko preformulirati. Ponekad neka od ideja zna prikazati problem u drukčijem svjetlu.
-kako biste dobili što više ideja podijelite sudionike u manje grupe. Predložite da nacrtaju sliku rješenja , kao i sve stadije koje je potrebno proći kako bi se ideja realizirala.
-pobrinite se da su sve ideje svima vidljive, neka sudionici prošeću prostorijom i označe ideje koje im se sviđaju, predložite i skalu ocjenjivanja od jedne do tri zvjezdice.
-razmotrite ideje koje su isplivale kao najbolje i ispišite ih na novi papir, a zatim razmotrite na koje načine je moguće primijeniti dobivena rješenja.
Sep 21, 2021
KAKO PREVLADATI TREMU KOD JAVNOG IZLAGANJA
-trema (od grč. τρέμειν: drhtati, bojati se), naziv kojim se u svakidašnjem govoru označava strah ili češće anksioznost od javnih nastupa, polaganja ispita, odgovaranja u školi i sl. Taj oblik anksioznosti kod različitih osoba uključuje različite strepnje (npr. strah od neuspjeha, strah od ismijavanja, zaboravljanja naučenoga itd.). U slučaju iznimno česte i snažne treme riječ je o socijalnoj fobiji. Glavno obilježe treme je strah što ga izaziva i potiče nazočnost drugih ljudi. Strah, nesigurnost i nedostatak samopouzdanja manifestira se u znojenje, drhtavicu, nedostatak koncentracije… Javlja se prije sastanka, prije javnog nastupa, uoči bilo kakve važne situacije u kojoj se moramo javno nastupati.
Blaga trema je pozitivna. S vremenom se navikneš na tremu, ignoriraš je. Trema se može pojaviti i usred predavanja. Najvažnije je dobro „otvaranje“ izlaganja, početna rečenica kojom ću probiti led. Preporuka je isprobati početak izlaganja pred kolegama u uredu. Danas često koristimo snimanje mobitelom i pregledavanje snimke.
Trema se ne može spriječiti. Ona je normalna. Treba ju razumjeti i s njom se nositi. Najveći dio problema riješit će iskustvo, no za to mlađe kolege nemaju vremena. Stoga im preostaje dobro proučiti pravila dobrog nastupa i vježba. Izvježbajte svaki nastup, snimite se mobitelom ili kamerom. Pregledajte svoj nastup, neka vas drugi ocijene. Popravite pogreške u nastupu. Ako već koristimo Power point, naučite koristiti „Presenter view“. Jako je korisno pomagalo jer možete pratiti tijek prezentacije, vidite sljedeći slajd ali i napomene koje ste si sami napisali.
Izlaganja pred kolegama u radnoj sredini često su neugodne i izazivaju nelagodu. Trema sama po sebi nije loša sve dok nas toliko ne zaokupi da pokvarimo svoj nastup. Savjeti kako brzo prevladati ogromnu tremu uvijek su dobrodošli jer hladne glave i smirena srca uvijek bolje izvršimo zadatke.
Prva metoda za brzo umirivanje treme koja dolazi od stručnjaka za javne nastupe je tzv. četiri-sedam-osam. Udah na nos dok brojimo do četiri, zadržavamo dah dok ne nabrojimo do sedam i izdahnemo na usta dok u sebi brojimo do osam. Ova metoda pokazala se učinkovitom, a pet minuta takve vježbe disanja smirit će tremu i pripremiti nas za nastup.
Osim disanja važan je prostor. Prije javnog nastupa dobro je naći mjesto za sebe gdje se možemo opustiti vježbama disanja. One mogu uključiti opisanu metodu, a disati se može i s dubokim udisajima i izdasima, uključivši trbuh. Pritom je zamišljanje situacije od velike pomoći. Stajati ispred ljudi, osjećati njihovo odobravanje i čuti pljesak imaginacija je koja zbilja djeluje.
U prostoru za sebe uz disanje mogu pomoći i mantre. Rečenicom poput“ Neka riječi koje izađu iz mene budu ono što publika treba čuti“, umanjujemo sebe u cijeloj situaciji javnog nastupa, a dajemo značaj informaciji. Realno gledano, publika i jest tu da čuje što ćemo reći, a ne kako ćemo se ponašati.
Dobro je primijeniti još jednu metodu, a ona se tiče preusmjeravanja energije, nervoza i uzbuđenost slične su pojave jer su obje energije, no uzbuđenje je u ovom slučaju poželjnija emocija. Stoga je potrebno svjesno preusmjeriti energiju i tako doći iz nervoznog u uzbuđeno stanje. Kad se nalazite ispred publike i osjećate tremu, u sebi trebate reći: Kako sam uzbuđen/a! i tako preusmjeriti energiju. Još jednim ponavljanjem mantre dodatno ćete smanjiti tremu, a nakon zadnjeg dubokog udaha i izdaha, biti će vam lakše započeti predavanje.
Da bi smanjili tremu prvi korak u stjecanju samopouzdanja u javnom nastupu je osvijestiti simptome, a onda pronaći trikove koji će ih umanjiti
Uklanjanju treme može pomoći i spoznaja da publika najčešće ne prepoznaje strah kod govornika. Čak i ako se trema primijeti, većina ljudi ima sposobnost suosjećanja i neće vam zamjeriti. S vremenom i treningom, trema će se smanjivati.
Sep 13, 2021
KREATIVNOST PRI RADU
Postoje različite definicije pojma kreativnosti i mnoge imaju sličnosti. Često se ponavljaju „novo“, „originalno“ i „neuobičajeno“. Međutim kreativne ideje pored toga što su „nove“ moraju biti i upotrebljive.
U prošlosti se smatralo da kreativnost nije sastavnica svakodnevnog života, već da je prepuštena na volju umjetnicima, slikarima i pjesnicima. Kreativnost, intuicija i inspiracija nisu bile dobrodošle u poslovnom svijetu. Danas znanost i napredne tehnologije poduzimaju intuitivne korake, a svim tvrtkama su potrebne inovacija i kreativnost u poslu jer u protivnom stagniraju i propadaju.
Kreativan proces se sastoji od: preparacije (pokušavamo riješiti problem koristeći uobičajna sredstva),inkubacije (frustriranost kad spomenute metode ne dovodu do željenog cilja pa odlučujemo nešto drugo poduzeti), iluminacije(odgovor se javlja u bljesku) i verifikacija (rezoniranje preuzima nadzor i procjenjuje je li nova ideja doista korisna).
Postoje dva tipa razmišljanja koja vode ka kreativnosti.
Konvergentno razmišljanje koje podrazumijeva korištenje svih raspoloživih sredstava kako bi se razriješio problem i divergentno razmišljanje koje podrazumijeva rješavanje problema njegovim sagledavanjem iz drukčije perspektive. Spomenuta dva modela od velike su pomoći u sagledavanju kreativnih procesa.
Kreativnost možemo koristiti u svakom segmentu poslovnog procesa. Zaposlenici trebaju slijediti nekoliko principa kreativnosti a to su:
-kreativnost već postoji-dopustite joj da odigra svoje
-gradite, nemojte rušiti nove ideje
-izazovite sve ponuđeno
-upravljajte procesom, struktura omogućava slobodu razmišljanja
Kreativnost omogućava postizanje razlike između „prosječnosti“ i „izvrsnosti“, povezivanje naizgled nepovezanih fenomena, te stvaranje novih obrazaca ponašanja i rada. Dakle, sama kreativnost se sastoji od onoga što već znamo o poslovanju, te od naše otvorenosti i spremnosti da kombiniramo i spajamo već poznate fenomene kako bismo dobili jedno sasvim novo, prihvatljivo rješenje. Trebamo ju bilo da se radi o običnom postavljanju pitanja, razvoju proizvoda, planiranju godišnjih odmora, podršci kupcima ili brojnim drugim aktivnostima koje se obavljaju od proizvodnog pogona pa da do upravljanja ljudskim potencijalima.
Kreativnost je ljudska vještina sa kojom se rađamo. Spletom okolnosti, uglavnom odrastanjem biva potisnuta. Tada ju je potrebno ponovo potaknuti kako bismo uživali dobrobiti koje pruža. Kreativnost omogućava postizanje razlike između „prosječnosti“ i „izvrsnosti“, povezivanje naizgled nepovezanih fenomena, te stvaranje novih obrazaca ponašanja i rada.
Sep 4, 2021
OPUSTITE SE I OTPUSTITE STRES
U toku radnog vremena moramo se naučiti opuštati, to je važno jer ćemo biti energičniji , sposobniji i lakše ćemo se obračunavati sa svim radnim zadacima.
Odmor može biti bilo gdje i trebalo bi ga provoditi nekoliko puta dnevno.
Odmor može trajati deset sekundi:
- sjedite li, spustite stopala na pod i ruke opustite u krilu. Ako stojite, zauzmite ugodan raskoračen položaj i objesite ruke uz bokove
- polako dišite brojeći do pet. Pazite da pritom ispunite pluća i proširite udahom abdomen.
- lagano izdišite brojeći do pet i držeći kralježnicu lagano rastegnuto
- vratite disanje u normalu i nastavite radom
Odmor može trajati i pet minuta:
Sjedeći, pazite da zauzmete ugodan položaj, raširite ruke i noge , oslonite se leđima
-obavite tri puta disanje kao u odmoru od deset sekundi
- primijetite zvukove koje vam proizvodi tijelo i isključite zvukove koji vas okružuju
- usredočite se na svaki dio svoga tijela naizmjence, od glave do nožnih prstiju
- zamislite kako svaki dio postaje topao i opušten. Posebnu pažnju posvetite glavi, licu, vratu i rukama.
- sporo i ritmički dišite dok se šećete tijelom, tako da uskladite osjećaj oslobađanja sa svakim izdisajom
- kad ste se riješili napetosti u nožnim prstima, još jednom sporo i duboko udahnite i izdahnite.
Za vrijeme odmora možemo koristiti i meditaciju da bi postigli stanje smirene budnosti .Ugodno se smjestite u stolici i zamislite neko mjesto gdje bi mogli biti sretni i mirni .Da bi vam slika bila što kompletnija, obogatite mjesto na kojem sjedite zvukovima i mirisima. Povucite se u najmirniji kut radnog prostora.
Ako radite dugo za računalom , svaki sat vremena uzmite kratku stanku.
- zažmirite i opustite lice. Prstima nježno izmasirajte čelo i kružite prstima oko očiju u jednom a zatim u drugom smjeru.
- stavite prste na čelo i nježno masirajte sljepoočnice
- zažmirite i rukama protrljajte oči. Brojite do dvadeset.
Vježbe za vrat i ramena potrebne su svim zaposlenicima.
- spustite ruke na ramena. Dok izdišete, pustite da vam glava padne unatrag-spustite lijevu ruku na desno rame i lagano ga stisnite i opustite se.
- spustite ruku na tjeme. Lagano spustite glavu i zadržite je u tom položaju. Primijetit ćete lagano zatezanje u potiljku.
- Podignite rame i zaokrećite ga unatraške.
Ponovite to isto sa drugim ramenom.
Preporučuje se i istezanje nogu. Jedno stopalo spustite na pod, drugo polako podignemo .Zaokrećite stopalo u jednu i drugu stranu. Ponovite to i sa drugim stopalom. Ustanite i napravite bar deset koraka.
PREDOČAVANJE NOVIH IDEJA NA POSLOVNIM SASTANCIMA
Ako vam je nova ideja vezano za poslovni proces briljantna, morate se potruditi da je dobro predstavite .
Potrebna vam je pažljiva priprema. Način na koji govorite i ponašate se na sastanku pomoći će vam da se vaša ideja pažljivo sasluša.
Prije sastanka provjerite da li imate sve potrebno. Razmislite tko će sve biti prisutan, tko su vam saveznici, a tko protivnici. Ako je moguće unaprijed razgovarajte s drugima kako biste pretresli njihova stajališta , provjerili što namjeravaju reći i razmijenili informacije. Razmislite gdje ćete sjediti i odaberite mjesto s kojeg vas svi sudionici mogu vidjeti. Na takvim sastancima dobro je sjediti do osobe koja njime predsjeda. Ako vam se dodijeli neprikladno ili neugodno mjesto, zatražite da vas se premjeste Ili bar uklonite izvor neugode.
Progovorite već na početku sastanka iznoseći pozitivan komentar. Ako predsjedatelj upita za mišljenje , čak i ako vaš doprinos nije posebno važan u tom trenutku recite: “Slažem se sa svim izrečenim“, tako ćete izvježbati glas i smanjiti tremu, a drugi sudionici će steći pozitivnu „vibru“ o vama.
Možda ćete morati tijelom dati znak da želite doprinijeti sastanku-nagnite se ili podignite ruku. Udahnite prije nego progovorite. Predstavite se ako neki ne znaju tko ste. Predstavljanje svoje ideje započnite u pozitivnom tonu. Pobrinite se da vam verbalni, glasovni i vizualni nastup podudaraju. Vizualni kontakt mora biti prikladan i treba uključiti sve sudionike dok se ogledavate za stolom. Ako imate puno toga za izložiti, razbijte to u manje dijelove. Mora biti jasno što želite da ljudi na sastanku učine , pomozite osobi koja vodi zabilješke da sve ideje budu zabilježene.
Ako nešto ne razumijete na sastanku, pitajte. Sigurno će vam poslije na tome biti zahvalni i drugi sudionici koji također nisu sve shvatili. Zamijetite li da rasprava skreće s teme ili da se neprestano vrti u krug, recite:“ Predlažem da krenemo dalje“. U tom trenutku svatko ima slobodu iznijeti protuprijedlog, ali većina će se složiti s vama.
Aug 19, 2021
Team building - zašto ga predložiti poslodavcu?
Što je team building? Team building je jedan vid druženja sa kolegama, poslije kojeg je poboljšana komunikacija, motivacija, produktivnost, želja za poslom, raspoloženje na poslu i slično.
Team-building, kao psihološka disciplina, za cilj ima poticanje grupe zaposlenika da komuniciraju kroz različite događaje koji su zabavnog i motivacijskog karaktera. Različiti programi koji se organiziraju omogućavaju pojedincima i cijelom kolektivu da doprinesu postizanju zajedničkog cilja i poboljšanju produktivnosti. Okupljanje zaposlenih van radne sredine pomaže u razbijanju političkih, osobnih i drugih barijera, kao i eliminaciji postojećih i sprečavanju potencijalnih smetnji među kolegama. Prednosti i beneficije koje proizilaze iz team building-a su značajne u tolikoj mjeri da mnoge korporacije imaju svoje team building strategije kao dio plana i programa obuke.
Razlog zbog kojeg bi se poslodavci trebali odlučiti za team building su:
-Prilika da se zaposleni upoznaju i zabave
-Motivacija radnika, poboljšanje suradnje i komunikacije
-Nagrada zaposlenih za odlično obavljen posao
-Lakše i brže rješavanje problema
-Lojalnost zaposlenih
Team building se organizira na taj način da se sve zaposlene u firmi pozove na jedno mjesto gdje će zajedno provoditi vrijeme baveći se aktivnostima koje se ne tiču posla. Možete ih pozovete da zajedno tražite blago podijeljeni u timove, paintball, u adrenalinske parkove , različite sportove i aktivnosti koji će poboljšati suradnju i komunikaciju među zaposlenima. Team building obično traje dva dana i par sati dnevno, što je sasvim dovoljno da se kolege upoznaju i zbliže. Sve ove igre su natjecateljskog karaktera, pa se poslije njih razgovara kako se šta moglo najbolje uraditi. Team Building mogu organizirati poslodavci sami ili se može kontaktirati kompanije koje se bave isključivo time. Oni će vam ponuditi sve aktivnosti koje nude, a na vama je da izaberete. Prije toga morate se izjasniti koji vam je cilj – neko organizira team building jer želi poboljšati komunikaciju među zaposlenima, a neko zbog veće lojalnosti zaposlenika.
Ukoliko poslodavac želi zadovoljne radnike i veću produktivnoj u svojoj firmi obvezno treba organizirati team building. Uz pomoć team buildinga poslodavac može saznati koji radnici svojom individualnošću najbolje odgovaraju kojem tipu poslu. Team building nije nikakva analiza poslovnih mogućnosti radnika već prilika da se radnici zabave i upoznaju jedni s drugima. Team building predstavlja moćno sredstvo za ujedinjenje grupa, jačanje njenih snaga i uklanjanja slabosti – ali samo ukoliko su aktivnosti strateški isplanirane i imaju cilj. Drugim riječima, treba da postoji pravi razlog iza odluke poslodavca za organizaciju događaja – na primjer, poboljšavanje sposobnosti timova u rješavanju problema ili poticanje kreativnosti.
Prednosti i beneficije koje proizilaze iz team building-a su značajne u tolikoj mjeri da mnoge korporacije imaju svoje team building strategije kao dio plana i programa obuke. Poslodavci bi trebali biti svjesni da su sretni radnici produktivni radnici i da team building aktivnosti pozitivno djeluju na produktivnost radnika, cijelog tima i cijele kompanije.
Aug 5, 2021
ZDRAV NAČIN ŽIVOTA
Svaki dan pijte puno vode, bar dvije litre. Većina ljudi živi u trajnom stanju dehidracije, što znači da im mozak funkcionira smanjenim kapacitetom, a tijelu treba više vremena kako bi se riješilo otpadnih tvari.
Nedavna istraživanja provedena na odraslim osobama pokazala se da oni koji popiju dnevno osam čaša vode postižu najbolje rezultate na testiranjima.
Najbolje je piti čistu vodu. Iako u pivu ima puno vode to nije razlog da ga se pije u velikim količinama, kao ni bilo koje drugo alkoholno piće. Kod nekih ljudi alkohol uzrokuje smanjenu inhibiranost, smanjuje dotok krvi u mozak a time smanjuje i moć razmišljanja.
Kofein je stimulans i ima kratkoročni učinak povećanja budnosti, ali kofein je i diuretik što dovodi do dehidracije. Za svaku šalicu kave trebali bi popiti dvije čaše vode.
Svi znamo da nam treba uravnotežena prehrana, a jedino što se promijenilo tijekom godina jest da se danas stručna mišljenja razlikuju u pogledu onoga što se podrazumijeva pod uravnoteženom prehranom. Prehrana je jedino područje gdje inovativnost ne dovodi uvijek do poboljšanja. Brzi i prikladni oblici hrane trebaju proći industrijsku obradu prije nego dođu do nas, što zauzvrat podrazumijeva primjenu aditiva te dodatne soli i šećere.
Što sve treba našem tijelu?
- proteini koji se razgrađuju tvoreći spojeve koji se ponašaju kao neurotransmiteri
- jednostavni ugljikohidrati, poput šećera, omogućavaju brzo oslobađanje energije
- masnoće su potrebne kako bi neuralne mreže ostale zdrave i upravo zato su dobre za pamćenje
- soli su neophodne za funkcioniranje svih stanica , ali moraju imati ispravan odnos natrija i kalija
- vlakna, vitamini i elementi u tragovima igraju ključnu ulogu u održavanju našeg zdravlja.
Svaki dan moramo jesti raznovrsnu hranu. Tradicionalni zapadnjački pristup koji se sastoji od tri dnevna obroka povlači se pred uvjerenjem da valja jesti malo i često. Takav način prehrane dopušta cijelom tijelu da dobije ujednačenu zalihu kisikom obogaćene krvi i stoga mozak dulje zadržava stanje budnosti.
Veliki i obilni objedi čine nas pospanima. Probavni sustav uzima više krvi kako bi nam pomogao funkcionirati i mozak je ne dobiva dovoljno, sve dok obrok nije probavljen. Ako jedete zdravu i industrijski neobrađenu hranu i pijete puno vode, moći ćete cijeli dan zadržati energiju i učinkovitost.
Odraslim osobama u prosjeku dnevno treba osam sati sna. Nedostatak sna s vremenom može dovesti do loše koncentracije, bezvoljnosti i promjene raspoloženja ili čak lošeg mentalnog zdravlja. Kod većine ljudi starenjem se smanjuje potreba za snom, ali mnogi se odriču sna puno prije nego ostare-radeći do kasno, nezdravo se hraneći tijekom dana i ne vježbajući. Nije važna samo količina sna već i njegova kvaliteta. Mozak treba vremena da bi odradio sve što mu se događa tokom dana, a to čini tijekom perioda dubokog sna, odnosno REM faze sna. Neurotransmiter koji se proizvede tijekom REM faze sna pomaže održavanju zdravlja neuralnih mreža i tako poboljšavaju proces stvaranja sjećanja. Kad kažemo da ćemo“ prespavati i odlučiti o nečemu“, to doista i radimo -dok spavamo mozak ostavlja tragove sjećanja kako bismo, kad se probudimo , lakše riješili probleme s kojima smo se borili prethodnu noć. Istraživanja su pokazala da je pad šećera u krvi čest uzrok prekida noćnog sna. Pomaže pojesti grickalicu bez šećera ili bananu koja sadrži prirodan sedativ. Kratko opuštanje i vježbe disanja također su pomoć pri uspavljivanju.
Jul 17, 2021
VAŽNOST SISTEMATSKIH PREGLEDA ZA OČUVANJE ZDRAVLJA
Razvojem medicine znatno su se povećale mogućnosti očuvanja zdravlja, odgađanja početka bolesti, kao i uspješnost liječenja. Sistematski pregledi omogućavaju cjelovit uvid u stanje našeg organizma, a služe nam u svrhu prevencije, te pravovremenog otkrivanja zdravstvenih tegoba kao i bolesti. Sistematski pregled detaljni je pregled čitavog tijela, kao i većine organa, kojim se nastoji otkriti bolest u ranom stadiju nastanka.
Sadržaji sistematskih pregleda mogu biti različiti, no najčešće su to laboratorijske pretrage krvi i mokraće, klinički pregled ,osobna i obiteljska anamneza – podaci o preboljelim bolestima, operacijskim zahvatima, bolestima u obitelji, fizikalni pregled, slušanje srca i pluća, mjerenje krvnog tlaka i EKG pregled, oftalmološki pregled, ultrazvučni pregled trbušnih organa, te ciljani pregledi - ginekološki pregled, ultrazvuk dojki i mamografija za žene, a ultrazvuk prostate i tumorski markeri prostate za muškarce. Pregled vida, pregled očne pozadine (fundusa) i kontrola očnog tlaka, obveza je poslodavca za osobe koje rade uz monitore, što danas doista nije rijetkost. Specijalistički ginekološki pregled, Papa test, ultrazvučni pregled, sadržaji su ciljanog preventivnog pregleda za žene.Temeljem dobivenih nalaza bit će sugerirana redovita kontrola ili daljnja dijagnostička obrada i liječenje. Od ginekoloških pretraga, nužno je obaviti osnovni ginekološki pregled te papa-test. Papa-testom može se otkriti postoje li neke atipične promjene na vratu maternice uzrokovane humanim papilomavirusom, čije neliječenje može dovesti i do raka vrata maternice.
Ženama starijim od 50 godina preporučaju se neke dodatne pretrage. Jedna od njih je svakako i mjerenje gustoće kostiju, denzitometrija. Za tu pretragu nisu potrebne nikakve pripreme pacijenta, potpuno je bezbolna, a doza zračenja je niska. To je bitno jer kod svake treće žene u menopauzi zbog osteoporoze dolazi do patološkog loma kralježaka i kuka, stoga je prevencija takvih incidenata od neprocjenjive važnosti.
Muškarcima starijim od 50 godina preporuča se napraviti test na PSA (prostata-specifični antigen), a radi se o specifičnom biokemijskom markeru koji nam pomaže prepoznati eventualni rak prostate u ranom stadiju bolesti. Rak prostate je najčešća zloćudna bolest u muškaraca, a budući da se 70 posto oboljelih javlja liječniku tek kada je rak toliko uznapredovao da se više ne može izliječiti, ne čudi što je stopa smrtnosti od te bolesti iznimno visoka.
Nakon obavljenih pregleda i prikupljenih nalaza, liječnik specijalist internist ili specijalist medicine rada objedinjuje ih u završnu dijagnozu s preporukama o kontroli, daljnjoj obradi i liječenju. Najčešće dijagnoze nakon sistematskih pregleda su hiperkolesterolemija, hipertenzija, anemija.Vrlo je česta patologija dojki i genitalnog sustava žene.
Dodatno ističemo važnost samopregleda kod žena. Redovitim samopregledom žena upoznaje strukturu svoje dojke i vrlo brzo primjeti promjene na dojkama. Samopregled dojke treba napraviti barem jednom mjesečno.Važnost samopregleda potkrepljuje se podacima stručne literature prema kojima preko 80% žena prve napipaju svoj tumor dojke! Na važnost ranog otkrivanja ove patologije upozoravaju podaci prema kojima svaka deseta žena umire od raka dojke.
S jasnom društvenom i osobnom obvezom i sa zajedničkim ciljem čuvanja zdravlja svakog pojedinca kao suverene osobe, kao dragocjenog člana njegove obitelji, radne okoline, cijelog našeg društva, poštujemo i temeljno pravo čovjeka – postizanje najviše mjere zdravlja.
Sistematski pregled trebalo bi obaviti jednom godišnje ili barem jednom u dvije godine, što ovisi o dobi, zdravstvenom statusu i postojanju faktora rizika za razvoj određenih oboljenja. Starija životna dob, jedna ili više kroničnih bolesti te maligne i neke druge teže bolesti u obitelji opravdavaju i češće sistematske preglede. Najvažnije je biti svjestan kako je spriječiti pojavu neke bolesti ipak mnogo učinkovitije i jeftinije nego je kasnije liječiti.
Jul 5, 2021
VAŽNOST KOMUNIKACIJE U RADNOM OKRUŽENJU
Komunikacija je proces razmjene informacija, značenja i osjećaja među ljudima kroz razmjenu verbalnih i neverbalnih poruka. Sposobnost preciznog i jasnog komuniciranja od velike je važnosti u poslovnom svijetu, a uspješna komunikacija može pomoći u odnosu s klijentima ili kolegama, u pregovorima, organizaciji posla ili pri donošenju odluka.
Ciljevi učinkovite komunikacije su: izbjegavanje sukoba i nesporazuma u interakciji s drugim ljudima, motivirati druge zaposlenike za efikasnu komunikaciju-razumijevanjem, suosjećanjem, stvoriti doživljaj zajedništva i pozitivno ozračje na poslu, omogućavanje i pridržavanja dogovora na obostrano zadovoljstvo svih sudionika poslovnog procesa.
Poslovno komuniciranje obuhvaća skup tema koje obrađuju razne aspekte razmjene informacija među ljudima s ciljem obavljanja poslovnih aktivnosti. Cilj učinkovitog poslovnog komuniciranja je sporazumijevanje, prijenos informacija, poruka i iskustava. To podrazumijeva i stvaranje novih ideja dogovorom, usklađivanjem mišljenja, argumentiranjem pa čak i opovrgavanjem. Riječ je o vještini po kojoj se u najvećoj mjeri razlikuju uspješni od manje uspješnih djelatnika.
Uspješna komunikacija vodi do ekonomičnosti u izvršavanju posla, a loša do neekonomičnosti. Kad je komunikacija uspješna svi subjekti u poduzeću znaju što trebaju raditi i kako trebaju neki posao napraviti te vrlo često posao odrađuju u zadovoljavajućem vremenskom razdoblju. Usred loše komunikacije djelatnici su zbunjeni po pitanju obavljanja određenog posla, pogotovo ako sam rad zahtijeva stalno komuniciranje sa drugim ljudima. U takvom okruženju najčešće se događa da previše ljudi radi iste poslove, dolazi do loše organizacije zbog koje se neki poslovi u poduzeću uopće ne naprave. Loša komunikacija dovodi do neučinkovitosti u radu.
Efikasna komunikacija povećava timsku povezanost te međusobnu suradnju između zaposlenika. Ljudi će uslijed te komunikacije biti u prisnijim odnosima, međusobno uspostavljajući solidarnost te će biti skloniji pomagati jedni drugima što dovodi do povećanja učinkovitosti u radu cijelog tima.
Uspješnom komunikacijom u poslovanju prepoznajemo potrebe drugih ljudi kao što su samopoštovanje, pripadanje i povjerenje. Najvažnije je da šef odjela ili poduzeća zna prepoznati potrebe djelatnika jer ih onda najbolje može motivirati za rad. Zaposlenici će biti zadovoljniji svojim poslom , što dovodi do manjeg odljeva radnika iz poduzeća. Uspješna komunikacija vodi do povećane zarade poduzeća, maksimalizira učinak ljudskih resursa. Sve to dovodi do povećanja potražnje za uslugom koje poduzeće pruža. Na primjer, ljudi će se prije vratiti u kafić u kojem je osoblje uslužno, vedro, motivirano, komunikativno, nego u kafić gdje osoblje , gunđa, nemotivirano je i lijeno. Isto vrijedi i za poslovnice banaka, dućane i druge djelatnosti. Dakle, posljedica uspješne komunikacije je povećana potražnja za proizvodom.
Komunikacija se dijeli na verbalnu i neverbalnu komunikaciju i obje su jednako važne u poslovnom i privatnom životu.
Verbalna komunikacija se odvija riječima: izgovorenim i pisanim. Razgovor koji imamo sa suradnikom za vrijeme ručka, o jutarnjim vijestima ili sportskim događajima ili poruka koji šaljemo članu obitelji je način verbalne komunikacije. Danas osim jezika imamo i tehnologiju koja nam omogućuje i olakšava komunikaciju, bez obzira na fizičku udaljenost. Verbalnu komunikaciju koristimo za razmjenu informacija, neovisno o tome hoćemo li informirati druge o našim potrebama i željama ili ćemo ih nečemu naučiti. Često se događa da ne govorimo jasno ili da su naše riječi i djela neshvaćena. Verbalna komunikacija pomaže da se to izbjegne i da se omoguće informacije koje su nedostajale. Sastanci omogućuju zaposlenicima mogućnost da postave pitanja o dnevnim zadacima i da čuju izvješća. Komunikacija među zaposlenicima može uključiti rasprave o projektima, radnim procedurama i komunikaciji o specifičnom zadatku. Verbalne prezentacije su česte u poslovanju, posebice u prodaji proizvoda ili usluga. Njih rade stručnjaci i profesionalci koji su sposobni pričati točno i konkretno o svakom aspektu proizvoda i usluga. Prezentacija mora biti obavljena jasnim i jednostavnim jezikom, s vizualnim sadržajem koji će pratiti poruku.
Uz verbalnu komunikaciju postoji i neverbalna komunikacija, koja uključuje govor tijela, geste, izraze lica, kontakt očiju i stav. Neverbalna komunikacija se na poslu odvija na dnevnoj bazi. Primjerice, prekrižene noge i ruke će na sastanku odati otpor novim idejama. Kontakt očima sa govornikom tijekom sastanka odaje interes za poslovanjem. Neverbalna komunikacija može pokazati samouvjerenost, entuzijazam, aktivno slušanje i mogućnost prezentiranja. Vježbajte svoju neverbalnu komunikaciju dok držite prezentaciju ili govor, gledajte u oči slušatelja. Nikako ne preporučamo stajanje na mjestu i gledanje u jednu točku.
Komunikacija je važan alat za sve menadžere i zaposlenike. Svaki zaposlenik, ali i menadžer, mora moći izraziti svoje mišljenje i stav o radnoj atmosferi, zadacima ili ostvarivanju cilja. Isto tako, zaposlenik mora moći odgovoriti svakom klijentu na potencijalno pitanje o proizvodu ili usluzi. Dobra komunikacija je važna i unutar organizacije, što je ključ radnog morala i efektivnosti. Verbalna i neverbalna komunikacija su važne za slušanje i razumijevanje drugih, ali i ostavljanje dobrog prvog dojma na ustanovu u kojoj radimo.
Kao i svaka vještina i poslovna se komunikacija može unaprijediti, naučiti i izbrusiti. Poslovna komunikacija važna je za odražavanje zdrave ravnoteže u poslovnom okruženju. Svaka tvrtka ima vlastiti komunikacijski stil profesionalno strukturiran prema okruženju u kojem djeluje.
Jun 27, 2021
„Uredske" bolesti mišićno-koštanog sustava
Svaka četvrta osoba u Europskoj uniji pati od kroničnog mišićno-koštanog poremećaja (MSD), poput bolova u leđima, poremećaja gornjih udova ili osteoporoze. Europska radna snaga stari, a kao rezultat toga starenja, kronične bolesti mišićno-koštanog sustava postaju izraženije i učestalije. Poduzimanje mjera čim se pojave prvi simptomi tih bolesti od vitalnog je značaja za održavanje zdrave radne snage, zadržavanje radnika i poticanje poslovanja.
Mišićno-koštani poremećaji povezani s radom zahvaćaju leđa, vrat, ramena, gornje i donje udove. Obuhvaćaju sva oštećenja ili poremećaje u vezi sa zglobovima ili drugim tkivima. Zdravstveni problemi uključuju sve od blagih bolova i smetnji do ozbiljnih medicinskih stanja koja zahtijevaju bolovanje ili liječenje. U kroničnim slučajevima mogu dovesti do invalidnosti i potpunog prestanka rada.
Mišićno-koštanih poremećaja razvijaju se tijekom vremena. Obično ne postoji jedan uzrok mišićno-koštanih poremećaja. Mnogi čimbenici rizika djeluju zajedno, uključujući fizičke čimbenike, organizacijske, psihosocijalne te individualne čimbenike.
U fizičke čimbenike spadaju: pokreti koji se stalno ponavljaju, neugodni položaji tijela, sjedenje u istom položaju, slaba osvijetljenost poslovnih prostora, hladni poslovni prostori.
U organizacijske čimbenike spadaju: nemogućnost promjene položaja tijela tokom radnog procesa, dugo radno vrijeme, kratke pauze. Svi ovi razlozi uvjetuju stres, umor, anksioznost i druge reakcije tijela, koji mogu povećati rizik od mišićno-koštanih poremećaja.
Psihosocijalni razlozi također su veoma česti, nezadovoljstvo poslom, uznemiravanje , mobbing ili diskriminacija na poslu uvjetuju bolesti mišićno-koštanog sustava.
Važni su i individualni čimbenici svakog zaposlenika, vezano uz prethodne bolesti i neke loše navike zaposlenika.
Najugroženiji su oni zaposlenici koji cijelo radno vrijeme rade na računalima, zbog stereotipnih pokreta ruku pri radu s mišem, neugodnog položaja tijela što stvara neracionalnu raspodjelu opterećenja na raznim dijelovima tijela.
Najčešće bolesti mišićno-koštanog sustava su:
-skolioza(iskrivljenje kralježnice)
-sindrom karpalnog kanala
Nastaje kao posljedica pritiska na medijalni živac u području karpalnog kanala. Važan faktor rizika je pojačana uporaba zgloba šake, odnosno preopterećenje tetiva u karpalnom kanalu (npr. prekomjerni rad na tipkovnici uzrokuje tzv. kompjutersku šaku, a čest je i kod domaćica, fizičkih radnika,, fizioterapeuta, masera...).
Prevencija se u današnje vrijeme velikim dijelom odnosi na osobe čiji je rad usko usmjeren na korištenje tipkovnice. Te osobe trebaju koristite ergonomsku tipkovnicu, koristiti podloške za zapešća, uvesti dužu stanku svakih sat vremena, nakon tipkanja odmoriti šake u krilu ili ih pustiti niz tijelo, radite kraće stanke svakih 15 minuta. Na radnom mjestu redovito provodite vježbe istezanja i nastojte ograničiti vrijeme tipkanja.
-reumatoidni artritis
Kronična upalna bolest vezivnog tkiva, nepoznatog uzroka, koja najjače pogađa lokomotorni sustav. Bolest je tri puta češća u žena nego u muškaraca. Reumatoidni artritis je autoimuna bolest koja se javlja kada tijelo greškom napada vlastiti imunološki sustav, može izazvati upalu tkiva oko zglobova, ali i u drugim organima u tijelu. Upala se može pojaviti u tkivu oko zglobova, poput tetiva, ligamenata i mišića. U nekih bolesnika s reumatoidnim artritisom, kronična upala dovodi do uništavanja hrskavice, kostiju i ligamenata, što uzrokuje deformaciju zglobova. Kod velikog broja bolesnika reumatoidni artritis najčešće se razvija u zglobovima prstiju, koljenima i gležnjevima.
-išijas
Išijas je naziv za bol koja počinje u leđima i širi se duž noge, a prisutni su i trnjenje, slabost u mišićima ili nedostatak bilo kakvog osjećaja u nekom dijelu noge. Bol može biti nesnosna i trajati mjesecima, a često onemogućava ikakvo kretanje. Ako radno vrijeme provodite sjedeći, neka vaš stolac ima čvrst leđni naslon. Sjedite ravno, oslanjajući se leđima na njega. Prilagodite visinu svog stolca tako da punim stopalom dodirujete pod, pri čemu koljena trebaju biti nešto više od bokova. Sjedite tako da vam oba stopala dodiruju tlo, umjesto da sjedite prekriženih nogu. Spavajte na tvrdom madracu, na leđima ili boku, savijenih koljena. Izbjegavajte spavanje na trbuhu. Samo tijekom akutnih napadaja spavajte s jastukom ispod ili između koljena. Išijasu pogoduje sjedilački način života, premalo kretanja, prekomjerna težina, premekan madrac, loše držanje, spuštena stopala te nošenje visokih potpetica. Ako vas muče akutni bolovi ne podižite ništa teže od pet kilograma. Težinu predmeta koji dižete prenosite na savijena koljena i ruke, a ne na leđa. Teške predmete ne vucite, već ih gurajte.
-giht
Giht je oblik artritisa, odnosno upale zglobova. Javlja se kao posljedica izrazito visoke koncentracije mokraćne kiseline u krvi čiji se kristali talože u području između kosti i zgloba. Najčešće obolijevaju muškarci srednjih godina, dok se kod žena javlja vrlo rijetko. Uobičajeni su napadi iznenadne i snažne boli u zglobu, najčešće nožnom palcu ili gležnju, a katkad i koljenu, nozi, ruci, zglobu ruke i lakta. Prisutni su i natečenost te osjećaj topline u zglobu. U nekim slučajevima mogući su i izmjenjivati osjećaji zimice i vrućice, mogu se pojaviti kvržice pod kožom ,oko zglobova i na rubovima ušiju. Ako se nakupine mokraćne kiseline počnu stvarati u bubrezima mogu dovesti do bubrežnih kamenaca. Posebice su ugroženi muškarci koji u obitelji imaju povijest obolijevanja od ovog oblika artritisa. Preporučuje im se smanjenje unosa alkohola i masnoća te uzimanje vitamina C. Također je potrebno održavati zdravu tjelesnu masu. Analizom krvi i mokraće može se utvrdit moguća sklonost obolijevanju od gihta.
-burzitis
Burze su manje ili veće vrećice smještene uz određene zglobove. Nalazimo ih između pojedinih mišića i njihovih tetiva, na mjestima gdje mišići i tetive dolaze u dodir s tvrdom podlogom, najčešće s kostima. Kad se zglob previše upotrebljava ili je pod pritiskom duži period najbliža se burza može upaliti. Vreća se ispuni dodatnom tekućinom izazivajući pritisak na okolno tkivo. Tada nastupa bol, često praćena upalom, oticanjem i osjetljivošću tog predjela. Burzitis karakteriziraju bolovi, upala i oteklina u ramenima, laktovima, kukovima, koljenima ili zglobovima šaka ili stopala. Neugodnosti se javljaju za vrijeme istezanja dok vježbate, dižete teret ili naprežete zglob preko njegovih uobičajenih mogućnosti.
Nelagoda izazvana burzitisom obično je najjača nakon noćnog spavanja i u pravilu će malo oslabjeti s uobičajenim aktivnostima. Obično se javlja na laktovima, kukovima i koljenima kod osoba koje se naprežu, osobito kod fizičkih radnika. Bol ne smije zanemarivati jer kronični burzitis koji se ne liječi može dovesti do stvaranja naslaga kalcija u mekim tkivima, što ponekad izaziva trajno ograničenje kretanja u zahvaćenom zglobu. Stručnjaci preporučuju korištenje vitamina C i A te cinka radi stvaranja kolagena koji izgrađuje tkiva.
-bruh
Bruh se još naziva i hernija ili kila, a nastaje kad se trbušni organ probije kroz otvor ili oslabljeni dio mišića koji ga okružuje. Bruh može nastati bilo gdje na trbušnoj stijenci. Prevencija kile se sastoji ponajprije u izbjegavanju pretjeranih tjelesnih napora te održavanju zdrave tjelesne mase. Preporučljiva je i lagana tjelesna aktivnost te jačanje trbušnih mišića.
-bolna leđa
Sjedeći stil života je praćen slabljenjem leđnih mišića, ali i intenzivnija fizička aktivnost (težak fizički rad, profesionalni sport) mogu dovesti do boli. Kičmeni stub (i donji dio leđa) trpi najveće opterećenje u sagnutom položaju i pri sjedenju. Zbog toga, u cilju prevencije bola u leđima, treba izbjegavati rad u sagnutom položaju, dizanje većeg tereta u sagnutom položaju i duže sjedenje, posebno u nekomfornim uvjetima. Što se tiče fizičke aktivnosti, pravilno vježbanje i rekreativno bavljenje sportom apsolutno ne mogu naštetiti leđima, naprotiv, mogu biti dobra prevencija ove bolesti. Ako se razviju simptomi, od ključne je važnosti pravovremeni početak liječenja. Pregledi ortopeda i fizijatra pomoći će u odabiru vrste liječenja. Potrebno je promijeniti životne navike, smanjiti tjelesnu težinu, ali i prilagoditi način nošenja tereta tijekom dana. Preporučuju se svakodnevne vježbe istezanja, očuvanja tonusa te jačanje mišića. Ako bolovi u leđima duže traju ili se radi o uklještenje živaca, potrebno je zatražiti pregled i mišljenje fizijatra. U većini slučajeva fizikalna terapija daje dobre rezultate. Preporuke vezane uz svakodnevne aktivnosti i promjene životnih navika mogu ublažiti simptome.
Rana intervencija kod svih bolesti mišićno-koštanog sustava donosi koristi i radnicima i poduzećima.
Mišićno-koštani poremećaji pripadaju najčešćim oboljenjima povezanima s radom. Ti poremećaji pogađaju milijune radnika diljem svijeta i koštaju poslodavce milijarde eura. Rješavanjem problema mišićno-koštanih poremećaja poboljšava se ne samo život radnika, već i isplativost poslovanja.
Jun 13, 2021
SOBNE BILJKE U UREDU
Uredski prostori značajno su se promijenili u posljednjih nekoliko godina. Sobne biljke postaju važan element za smanjenje stresa djelatnika i povećanje produktivnosti rada. Dodavanje sobnih biljaka u uredsko okruženje može pružiti brojne prednosti. U uredima sa sobnim biljkama ljudi se osjećaju sretnijima. Zelena boja biljaka prema psiholozima smanjuje razinu stresa i nudi osjećaj opuštenosti.
Uz povećanje produktivnosti, sobne biljke u uredima važne su za smanjenje bolesti na radnom mjestu i za pročišćivanje zraka.
Biljke koriste ugljični dioksid, te tako čiste zrak i uklanjaju toksine koje bi mogle utjecati na zdravstveno stanje zaposlenika. U procesu koji se naziva fotosinteza, biljke apsorbiraju ugljični dioksid da bi stvorile hranu. Nusproizvod ovog postupka je oslobađanje kisika kojeg udišemo. Čineći to, biljke pročišćavaju zrak u zatvorenom prostoru i zato biljke moramo imati u svojim uredima.
Sobne biljke u uredu smanjuju i razinu buke, jer apsorbiraju zvuk.
Gledajući u biljke postiže se bolji nivo koncentracije. Biljke nam pomažu da naučimo kako stvoriti čvršće veze s kolegama zaposlenicima, poslodavcima i klijentima, biljke u svakom trenutku komuniciraju s nama. Ako se brinemo o svom uredskom okruženju, shvatit ćemo karakteristike svojih kolega i naučiti kako tolerirati njihove pozitivne i negativne osobine.
Briga za izgled ureda uči nas suosjećanju i pokazivanju brige za druge ljude u našem životu. Lakše ćemo prihvatiti karakteristike svojih kolega i biti tolerantni na njihove pozitivne i negativne osobine.
Pri izboru sobnih biljke za ured treba birati one biljke koje mogu rasti i preživjeti u zatvorenom, kontroliranom okruženju s ograničenim prirodnim svjetlom i vodom i koje zahtijevaju minimalno održavanje.
Najbolje uredske biljke su one koje su porijeklom iz tropske ili suptropske klime. Poslovni prostori imaju toplije temperature od onih u domovima, a dostupnost svjetla može biti vrlo niska i samo neke biljke mogu izdržati takve uvjete.
Biljke za ured možemo podijeliti na velike i male sobne biljke. Bez obzira koje biljke biramo, kod odabira moramo zadovoljiti neke osnovne kriterije:
- biljke koje rastu s malo sunca ili pod umjetnim svjetlima
-zahtijevaju minimalnu njegu (tako da neće uvenuti tijekom vikenda ili kada odete na odmor)
-ne trebaju redovnu prihranu
-sporo rastu, tako da mogu ostati u istoj tegli dugi niz godina
-dobro se prilagođavaju čestim promjenama temperature koje se često događaju u uredskom okruženju
-ne trebaju puno vlage da bi napredovale , npr. šarene cvjetnice
-nepoznate biljke iz cvjetnih centara treba izbjegavati jer uvenu par dana nakon što izađu iz sterilnih uvjeta
Od malih uredskih biljaka najbolje su:
-Aloe vera i peperomije - jako dobro uspijeva pod umjetnim svjetlima, što je čini izvrsnom uredskom sobnom biljkom. Spadaj u skupinu mesnatih biljaka i zato treba pazite da se ne zalijeva previše. Zemlja u tegli treba se potpuno osušiti između zalijevanja. Dovoljno je zalijevati jednom u tri tjedna.
-Klorofit ili zeleni ljiljan - S dugačkim, tankim lišćem koje je ili zeleno ili prošarano bijelom bojom, ove biljke izgledaju fantastično na polici s knjigama ili na vrhu ormara. Budući da se lako održava, otporan je na suh zrak i slabo osvjetljenje.
-Asparagus – vrsta paprati koja ima dugačke stabljike što ovu biljku čini idealnom visećim biljkom. Držite li je u pravim uvjetima bit ćete nagrađeni sitnim bijelim cvjetovima koji se tijekom godine pretvore u crvene bobice. Treba jako svjetlo i pripaziti da ne zalijeva previše.
-Afrička ljubičica – ovo je biljka koja stalno cvjeta. Idealne su za uredske prostore jer im je iznenađujuće dobro pod fluorescentnim svjetlima, a zahtijevaju minimalnu njegu. Tlo mora ostati vlažno, ali ne i sama biljka, što bi značilo da je ne prskate nego zalijevate odozdo svakih nekoliko dana.
-Bršljan - lako ih je uzgajati gotovo na bilo kojem mjestu, a vaš ured mogu ispuniti lijepim zelenilom. Ove puzave biljke sjajno izgledaju bilo u posudi ili u visećoj košarici. Vole biti neprestano vlažni, pa nemojte dopustiti da se zemlja potpuno osuši.
-Božićni kaktus - vrlo popularna sobna biljka koja pripada skupini sukulenata. Između zalijevanja pustite da se tlo osuši, a samu biljku postavite na jako svjetlo
-Sobni ljiljan – ove biljke sjajno rastu pod umjetnim svjetlom, često i cvjetaju. Za uspješan uzgoj održavajte tlo ravnomjerno vlažnim, ali nikad mokrim.
-Pustinjska ruža - u idealnim uvjetima dobit će velike, šarene cvjetove gotovo tijekom cijele godine. Za ovaj sukulent potrebno je prozračno i dobro drenirano tlo, te mnogo svjetlosti. Stoga je stavite na prozorsku dasku ili izravno pod fluorescentna svjetla.
-Sretni bambus – „Lucky bamboo“ - ako tražite sretnu biljku za svoj uredski stol, tada vam zasigurno treba sretni bambus. Ove biljke obično se uzgajaju u vodi i dobro rastu na sjenovitim mjestima. Održavajte razinu vode u posudi konstantnom i koristite samo filtriranu vodu sobne temperature.
-Zlatni puzavac - ima privlačne listove u obliku strelice koji mogu biti od zelene, mramorno žute ili šarene bijele boje. Ova biljka zahtijeva vrlo malo održavanja i dobro se snalazi u uvjetima slabog osvjetljenja, što je čini izvrsnom za vaš radni prostor.
Od velikih uredskih biljaka najbolje su:
-Sobna palma ili palma sreće - ove palme mogu narasti do 180 cm. Dobro uspijevaju pod umjetnim svjetlima i ne zahtijevaju previše njege. Samo pazite da tlo bude stalno vlažno i nikada ne dopustite da se potpuno osuši.
-Fikus benjamin - jedna od najpopularnijih uredskih biljaka širom svijeta. Ovo veliko drvo izvrsno funkcionira na sunčanom prostoru. Neke sorte imaju zeleno lišće, a neke su šarene. Potrebno im je malo svjetla, a tlo bi trebalo ostati vlažno, ali pripazite da ne pretjerate sa zalijevanjem
-Pachira ili biljka novca – ovo je još jedna vrsta koja može izrasti u visoko drvo, a legenda kaže da svojim vlasnicima donosi prosperitet i sreću. Dobro se prilagođava svjetlima u uredu i redovitom zalijevanju.
-Filodendron - ova visoka biljka ima zanimljive listove u obliku srca s rupama. Uspijeva u zatvorenom prostoru s dobrom umjetnom rasvjetom ili jarkim, neizravnim suncem. Ne treba joj puno vode, ali tlo se nikada ne smije potpuno isušit.
-Dracena - mnogo je različitih sorti dracene, a za pravilan rast trebaju nekoliko sati neizravnog sunca ili umjetnog svjetla. Zalijevaju se kad je zemlja suha. Treba paziti da se ne natapa, jer ne uspijeva u vlažnom tlu.
-Aglaonema - sporo rastući i žilav zimzeleni grm može uspijevati u gotovo svim vrstama zatvorenih prostora, što ih čini idealnom uredskom biljkom. Dobro raste uz redovito zalijevanje, ne treba prihranu i prihvaća slab intenzitet ili čak jako svjetlo. Dobro se snalazi i u fluorescentnoj rasvjeti.
-Maranta ili biljka molitve - ime dobiva jer se lišće noću sklopi, a preko dana digne poput ruku koje mole. Najsretnija je s filtriranom svjetlošću i kada se tlo održava ravnomjerno vlažnim.
Uredske biljke zabavan su dodatak bilo kojem radnom prostoru, a imaju i puno prednosti. Ponesite ovaj popis u vrtni centar i odaberite ih nekoliko za svoj radni stol ili ured. Nemojmo zaboraviti na orhideju koja uvijek privlači pažnju. Nije zahtjevna sobna biljka, dovoljno je zalijevanje jedan put tjedno. Cvjeta dva puta godišnje i cvat traje mjesecima. Voli sjeverne i istočne pozicije nedaleko od prozora.
Uredske biljke ne samo da dodaju život tradicionalno dosadnom, bezbojnom prostoru, one su i korisne. Dodavanje sobnih biljaka u uredsko okruženje može pružiti brojne prednosti, kojih neki od nas nismo niti svjesni. Male biljke mogu dodati život i boju bilo kojem području, dok one veće stvaraju fantastične prirodne prepreke privatnosti. Postoji i nešto u uredskim sobnim biljkama zbog čega se ljudi osjećaju sretnijima.
Jun 6, 2021
Loša atmosfera i nekolegijalnost na poslu
Na radnom mjestu postoje određena pravila ponašanja kojih se prema pravilnicima kompanija, potrebno pridržavati. Uz pravila ponašanja koje prepisuju poslodavci , postoje i društvene norme ponašanja koje treba poštivati u poslovnom okruženju. Određene navike koje su stečene u privatnom životu, ne vrijede i u poslovnom, što zaposlenicima predstavlja probleme na radnom mjestu. Mnogi zaposlenici zaboravljaju na kolegijalnost i važnost “dobre atomosfere” u svom poslovnom okruženju.
Nije ugodno raditi u lošoj atmosferi. Loše raspoloženje, ljutnja, stres, i negativna energija može loše utjecati na posao. Zaposlenici manje rade i teže im ide ispunjavanje zadataka. Sve to potencira stres, dolazi do neodstatka vremena u kome se određeni posao treba obaviti.
Svaki zaposlenik može biti primjer dobrog raspoloženja na poslu. Pokažite kolegama na poslu da ste dobre volje. Dobre emocije mogu se prenositi dalje i poznato je da ljudi nesvjesno oponašaju druge ljude s kojima su često u kontaktu. Postoji li neki problem, pristupite mu smireno, recite sebi i drugima da ćete riješiti nastali problem u koracima. Tako ćete smiriti cijelu situaciju. Ukoliko se ne slažete sa pojedinim kolegama na poslu, svedite komunikaciju na minimum. S kolegama se morate razgovarati o poslu, ali ne morate ulaziti u detalje svog i njegovog privatnog života. Ponekad ne možemo izbjeći iritantne kolege. Na svakom ih poslu ima i često smo samo uljudni kada se s njima družimo. Nečije priče zaista mogu umoriti čovjeka. Neki ljudi jednostavno crpe energiju iz nas i tu ništa ne možemo učiniti. Radimo s tim ljudima svaki dan i moramo se jednostavno prilagodit, i pronaći način da se izvučemo iz razgovora a da izbjegnemo neugodnosti.
Trpite li mobbing nemojte čekati, odmah ga prijavite šefu ili nadređenoj osobi koja će takvu situaciju rješavati odmah. Nema razloga da na posao dolazite u grču, sve se može riješiti. Mobbing na poslu treba shvatiti ozbiljno. Radi se o zlostavljanju na radnom mjestu, a uključuje zlostavljanje nadređenog prema zaposleniku ili između kolega na istim pozicijama. Najčešće se radi o verbalnom vrijeđanju, omalovažavanju, pogrdnim imenima, to se događa s nekom namjerom, tj. želi se nekoga namjerno poniziti, isključiti iz radne sredine.
Mobbing se najčešće događa osobama koje su dobre u svom poslu, ne žele konflikt .Često su i omiljeni u društvu, te izražavaju neslaganje sa drugima zaposlenicima i sa nadređenima. Prema istraživanjima, mobbing češće doživljavaju žene. Oni koji zlostavljaju su obično osobe koje vole kontrolirati druge i osjećaju se moćno kada druge ponižavaju. Ponekad se zlostavljači ponašaju tako jer su frustrirani i koriste druge ljude kao ispušni ventil. Mobbing nije nikada opravdan, te se tako nešto ne smije zanemarivati niti šutjeti o tome. Trebate odmah stati tome na kraj. Potražite pomoć kod kolege, razgovarajte s nadređenima i odvjetnikom ako je to prešlo neke granice. Recite svom zlostavljaču da je takvo ponašanje neprihvatljivo i da to nećete tolerirati. Najgori je strah, napravite to radi sebe i obranite se već na prvom znaku mobbinga.
Na poslu se uvijek nađe barem jedna kolegica ili kolega kojega ne možete podnijeti. To je jednostavno tako i ne možete se sa svime slagati. Takva osoba vam možda ne odgovara jer je jako glasna, smatra se najpametnijom, agresivna je, često ulazi u sukobe i slično. Morate zapamtiti da je takva osoba navikla na svoje ponašanje i da vjerojatno ima manjak samopouzdanja te se vrlo često osjeća ugroženo što rezultira takvim ponašanjem.
Problematičnim kolegama pokušajte na ljubazan način pokazati da imate toliko posla da ne stignete razgovarati, da se možete par minuta podružiti za vrijeme pauze na poslu. Također, možete jednostavno poslušati što ima za reći i naoružati se strpljenjem. Budite suzdržani, nemojte previše odgovarati na njegove ili njezine priče, na taj način će možda kolega shvatiti da vas ne zanimaju takvi razgovori. Trebati će vam dosta strpljenja s takvim osobama jer takve osobe ne vide da su iritantne ili da njihove priče smetaju drugima. Nemojte im to uzeti za zlo, nađite samo pravi način da izbjegnete takve razgovore.
Možete se obraniti od takvih ljudi, ali će vam vjerojatno trebati malo vremena da i sami shvatite kako. Kada utvrdite što vam točno smeta kod te osobe tada ćete znati i kako se postaviti. Nemojte šutjeti ako vas nešto zasmeta, dajte toj osobi do znanja da njezino ponašanje nije prihvatljivo i da se sve može riješiti na mirniji način. Ne morate sa svima na poslu biti prijatelj, to su vaše kolege i s njima možete komunicirati samo onda kada je potrebno i vezano uz posao. Ako vam netko ne odgovara tada se nemojte previše upuštati u razgovore i druženja s tom osobom. Nađite način da je izbjegavate. Neki ljudi jednostavno crpe vašu energiju već nakon par rečenica, pa je najbolje maknuti se od tih ljudi ako je to moguće. Zaposlenici imaju različite karaktere, različite ideje, drugačija viđenja događanja i situacija. Ponekad se mogu dogoditi situacije gdje može doći do nekog konflikta, prepirke i svađe. Sve to dovodi do neugodnih situacija u radnom okruženju i loše atmosfere na radnom mjestu. Dođe li do neke napete situacije, pokušajte se odmah na početku smiriti. Izađite iz prostorije, prošećite, udahnite duboko te probajte sagledati situaciju prije nego reagirate. Smirenim razgovorom se uvijek bolje rješavaju problemi nego vikom i svađanjem.
Ne zaboravimo stvarno značenje riječi kolegijalnost, Kolegijalnost (latinski collegialitas) prijateljski i srdačan odnos među članovima istog reda ili poziva; drugarstvo, druželjublje.
May 29, 2021
KORIŠTENJE PAUZE NA POSLU
Kad smatrate da nemate vremena za pauzu jer je ostalo toliko toga što morate napraviti, uvijek se maknite od uredskog stola i uredskog okruženja – barem na nekoliko minuta. Sve je više izvještaja o negativnim posljedicama predugog sjedenja i kratki izlazak na svježi zrak i brza šetnja mogu učiniti čuda za tijelo i duh. Čak vam i kupovina namirnica koje vam trebaju za dom može pomoći da se malo “isključite”, a ujedno vam i uštedi vrijeme jer nećete morati ići u nabavku nakon kraja radnog dana.
Ako ste dobili pauzu za ručak u trajanju od pola sata, planirajte kako je najbolje iskoristiti. Iskoristite punih 30 minuta kako biste izašli van, odmorili mozak i tijelo, našli se sa starim prijateljem ili obavili nešto od poslova osobne prirode.
Nemojte loše iskoristiti svoju pauzu samo zato što vam je to slobodno vrijeme. Potrudite se da isplanirate svoju pauzu i iskoristite je najbolje što možete. Dobro je isplanirati i aktivnosti neposredno nakon pauze, kako biste biti pripravni za situaciju koja vas očekuje nakon odmora. Posao nas često iscrpljuje preko svake mjere, pa se vraćamo kući bezvoljni i umorni, nakon toga slijedi nezadovoljstvo zbog svega što treba napraviti kod kuće. Napor da ostanemo budni i produktivni tokom čitavog radnog dana može biti posao za sebe. Postoje načini da popravimo produktivnost tokom dana, a to je upravo način provođenja i pravilno korištenje pauze na radnom mjestu.
Nemojte loše iskoristiti svoju pauzu samo zato što vam je to slobodno vrijeme. Potrudite se da isplanirate svoju pauzu i iskoristite je najbolje što možete. Dobro je isplanirati i aktivnosti neposredno nakon pauze, kako biste biti pripravni za situaciju koja vas očekuje nakon odmora. Posao nas često iscrpljuje preko svake mjere, pa se vraćamo kući bezvoljni i umorni, nakon toga slijedi nezadovoljstvo zbog svega što treba napraviti kod kuće. Napor da ostanemo budni i produktivni tokom čitavog radnog dana može biti posao za sebe. Postoje načini da popravimo produktivnost tokom dana, a to je upravo način provođenja i pravilno korištenje pauze na radnom mjestu.
Pri planiranju korištenja pauze za vrijeme radnog dana ne smijemo zaboraviti osnovna pravila korištenja stanke za vrijeme radnog dana, a to su:
-prošećite na svježem zraku. Ako imate pauzu od 60 minuta, posjetite teretanu ili meditirajte
-pokušate ne čitati mailove, „nositi“ posao sa sobom ili pričati o njemu za vrijeme pauze.
-ostajanje za stolom za vrijeme pauze strogo je zabranjeno. Sve se više upozorava na štetnost dugog sjedenja, stoga je važno ustati i prošetati pa makar i do susjedne prostorije, a najbolje bi bilo izaći van i udahnuti svjež zrak.
-jedite ono što volite i što odgovara vašoj uobičajenoj prehrani. Ukoliko imate omiljeno mjesto za ručak u blizini radnog mjesta, pokušajte osigurati odlazak na to mjesto barem jednom tjedno. Pokušajte se što je moguće više hraniti zdravo.
-pametno isplanirajte svoju pauzu kako biste obavili privatne obveze koje niste u mogućnosti obaviti prije ili nakon posla.
-ostajanje za stolom za vrijeme pauze strogo je zabranjeno. Sve se više upozorava na štetnost dugog sjedenja, stoga je važno ustati i prošetati pa makar i do susjedne prostorije, a najbolje bi bilo izaći van i udahnuti svjež zrak.
-jedite ono što volite i što odgovara vašoj uobičajenoj prehrani. Ukoliko imate omiljeno mjesto za ručak u blizini radnog mjesta, pokušajte osigurati odlazak na to mjesto barem jednom tjedno. Pokušajte se što je moguće više hraniti zdravo.
-pametno isplanirajte svoju pauzu kako biste obavili privatne obveze koje niste u mogućnosti obaviti prije ili nakon posla.
-iskoristite vrijeme pauze kako biste komunicirali s nekim novim kolegama.
Većinu kolega iz svog bližeg radnog okruženja već poznajete. Poznanstvo sa drugim kolegama pridonosi boljoj povezanosti i lakšem dolasku do informacija pri obavljanju poslova.
Većinu kolega iz svog bližeg radnog okruženja već poznajete. Poznanstvo sa drugim kolegama pridonosi boljoj povezanosti i lakšem dolasku do informacija pri obavljanju poslova.
- proširujte svoja poslovna poznanstva i ako ste možda zadovoljni svojim poslom i niste u potrazi za novim. Trebamo kontinuirano povećavati svoju profesionalnu mrežu i upoznavati nove ljude iz svoje profesije.
-nađite se sa starim prijateljem
-osigurajte svojim kolegama alternativne načine kako vas mogu kontaktirati dok ste na pauzi i javite unaprijed u koje vrijeme se vraćate. Tako možete izbjeći provjeravanje mailova za vrijeme ručka.
Koristite kratke predahe: ustanite, rastegnite se, prošećite po uredu, koristite stepenice umjesto dizala, sve to pomaže vašem tijelu za vrijeme radnog dana.
Provodite pauzu razmišljajući o svojoj karijeri - uzmite si nekoliko minuta tijekom ručka da zapišete kako bi vaša profesionalna budućnost trebala izgledati.
Uspješni ljudi rijetko imaju vremena da to učine na poslu. Uzmite bilježnicu i nađite mirno mjesto kako bi zapisali svoje misli a onda odlučite koji je prvi korak potreban da svoje želje i planove ostvarite. Zaposlenici koji planiraju uspjeh u poslu, koriste pauzu za razmišljanje o novim konceptima, idejama i rješenjima koja se mogu upotrijebiti na poslovnom i osobnom planu.
May 21, 2021
EMOCIONALNA INTELIGENCIJA
Emocionalna inteligencija uključuje emocionalne i socijalne vještine koje utječu na način na koji doživljavamo sebe, kako se izražavamo, kako razvijamo i održavamo odnose te kako se nosimo s izazovima. Biti „emocionalno inteligentan“ znači koristiti emocionalne informacije na efikasan i smislen način. Ono što nam razvijanje emocionalne inteligencije omogućuje jest da gradimo autentičan i iskren odnos sa sobom, ali i drugim ljudima, prepoznajući svoje i tuđe emocije i reagirajući na njih. Osobe koje imaju razvijenu emocionalnu inteligenciju s lakoćom prepoznaju vlastita emocionalna stanja i imaju bolji uvid u to na koji su način njihove emocije povezane s njihovim ponašanjima i kako utječu na njihovu svakodnevicu. Lakše prepoznaju emocije drugih ljudi i pružaju im potrebnu podršku. To su oni ljudi u vašoj okolini koji prvi primijete da ste lošije volje i s kojima osjećate da lako možete podijeliti svoje brige jer pružaju zauzvrat veliko razumijevanje. S njima je lako dijeliti svoja emocionalna stanja, u taj odnos ulažete, ali i dobivate zauzvrat. Emocionalna inteligencija može do određene razine razvijati i može se raditi na njenim različitim aspektima.
Za osobe koje imaju razvijenu emocionalnu inteligenciju karakteristično je da uspješno prepoznaju vlastite i tuđe emocije, potrebe i želje, imaju razvijene vještine samokontrole i rada s drugima osobama, prilagođavaju se na bilo koju situaciju, njihova inteligencija se bazira na razmišljanju, raspoloženje im je stabilno i pozitivno, koriste emocije i intuiciju u razumijevanju svijeta koji ih okružuje, imaju osjećaj za diplomaciju.
Za osobe koje imaju razvijenu emocionalnu inteligenciju karakteristično je da uspješno prepoznaju vlastite i tuđe emocije, potrebe i želje, imaju razvijene vještine samokontrole i rada s drugima osobama, prilagođavaju se na bilo koju situaciju, njihova inteligencija se bazira na razmišljanju, raspoloženje im je stabilno i pozitivno, koriste emocije i intuiciju u razumijevanju svijeta koji ih okružuje, imaju osjećaj za diplomaciju.
Osobe s niskom emocionalnom inteligencijom napadaju, naređuju, kritiziraju, drže prodike, dijele savjete, ne preuzimaju odgovornost za svoje osjećaje, nego zbog njih okrivljuje druge, ne govore o svojim osjećajima i ne reagiraju na vrijeme, a onda odjednom “eksplodiraju”, nesigurne su, teško priznaju pogrešku, izbjegavaju prihvatiti odgovornost za svoje postupke, pesimistične su, često razočarane i odustaju na prvi znak poteškoća, teško prihvaćaju nove stvari i pojave..
Emocionalna inteligencija sastoji se od 5 aspekata: samosvijest, samoregulacija, intrinzična motivacija(motivacija u osobi), empatija i socijalne vještine. Ovih 5 aspekata možemo zamisliti kao 5 koraka na putu prema emocionalnoj inteligenciji.
-samosvijest
Emocionalna inteligencija započinje razumijevanjem naših vlastitih emocija i stvaranjem uvida u svoje potrebe. Pokušajte se usmjeriti na ono što osjećate i prepoznati svoje emocije. Imenujte ih i analizirajte od kuda one dolaze.
-samoregulacija
Kada uspješno prepoznate svoje emocije, usmjerite se na načine na koje ih izražavate. Prepoznajte kako se one manifestiraju na vašem tijelu, kako ih iskazujete na van i koliko nad tim imate kontrole?
-motivacija u osobi
Zapitajte se slijedite li svoje emocije prilikom donošenja odluka, vode li one vaša ponašanja, slušate li svoje unutarnje potrebe ili ih ignorirate? Pokušajte shvatiti da li su vaša ponašanja motivirana "iznutra"?
-empatija
Jednom kada razumijete sebe i svoja ponašanja, spremniji ste čuti i razumjeti doživljaje i ponašanje ljudi oko sebe. Pokušajte prepoznati tuđa emocionalna stanja i biti tu za njih.
-socijalne vještine
Tek kada prepoznajete emocionalne doživljaje drugih i sebe, možeš graditi autentičan odnos iskrenog razumijevanja i uvažavanja. To znači da možete prepoznati kada vas netko treba, ali i kada vi trebate nekoga zbog čega ćete lakše verbalizirati svoje emocije, ali i biti spremniji komunicirati o svojim i tuđim emocijama kako biste međusobno pružili potrebnu podršku i razumijevanje.
Važno je zapamtiti kako su psihološki procesi izrazito složeni te ne postoje brza i laka rješenja ili recepti kojima biste u kratkom roku uspjeli produbiti svoje uvide i razviti postojeće kapacitete. Prepoznavanje vlastitih emocija i njihovo izražavanje osnove su naše mentalne higijene i predstavljaju početnu točku rada na našoj psihološkoj dobrobiti.
Emocionalna inteligencija uključuje nekoliko važnih komponenti: poznavanje vlastitih emocija, kontrola intenziteta emocija, motiviranje samog sebe, empatije, uspostavljanje i održavanje zdravih odnosa s drugim ljudima.
Pozitivna psihologija je grana psihologije koja naglašava optimizam i pozitivne strane ljudskog funkcioniranja što je u današnjoj psihološkoj struci prilično zanemareno zbog pojave brojnih psihopatoloških karakteristika i poteškoća u psihičkom zdravlju ljudi.
Postoje dokazi da je emocionalna inteligencija povezana s pozitivnom psihologijom te da je izrazito važno poticati i otkrivati pozitivne karakteristike ljudi. Umjesto da nekoga kritizirate zato što je napravio nešto na svoj način, a ne onako kako ste mu rekli, možete pokušati pronaći postoji li nešto dobro u njegovom načinu rada te ga pohvaliti za ono što je dobro, ali naglasiti da biste ipak voljeli da vas drugi put posluša.
Nikada nemojte osobi govoriti da je „loša“ ili „dobra“ nego recite je li njezino ponašanje „dobro“ ili „loše“. To je primjer najjednostavnijeg oblika poticanja razvoja emocionalne inteligencije koja je prožeta kroz svakodnevni način komunikacije i interakcije s drugim ljudima.
Optimističniji pogled na svijet će vas osloboditi i dodatnog stresa i brojnih negativnih emocija, a ujedno će vam biti koristan u razumijevanju vlastitih i tuđih emocija.
Osobe s visokom emocionalnom inteligencijom u pravilu odlično upravljaju svojim emocijama, jasno i izravno govore o njima te znaju obrazložiti svoje emocije.
Kao posljedica toga, osobe s visokom emocionalnom inteligencijom nikada ne dopuštaju da ih savladaju negativne emocije (strah, ljutnja, bijes, tuga, krivnja), jer su u stanju razumjeti uzroke takvih emocija i iskoristiti ih za pozitivno djelovanje.
Ljudi koji imaju razvijeniju emocionalnu inteligenciju uspješniji su u mnogim područjima života, a posebno na radnom mjestu.
May 13, 2021
DORUČAK-NAJVAŽNIJI OBROK U DANU
Doručak je najvažniji dnevni obrok, koji nam daje energiju na početku dana. Dobar doručak nam osigurava energiju da možemo izdržati i obaviti sve radne zadatke. Doručak, odnosno zajutrak, važan je obrok u danu. Doručak se jede nakon cijelo-noćnog posta, tj. nakon najdužeg vremena ne unošenja hrane.
Dokazano je da su ljudi nakon doručka budniji te postižu bolje rezultate na poslu od onih koji preskaču konzumiranje hrane za vrijeme doručka.. Doručak je jednako potreban djeci i svim ostalim ljudima za normalno funkcioniranje tijekom dana.
Istraživanja su pokazala da odrasli koji imaju dugu naviku preskakanja doručka obično imaju višu razinu kolesterola i inzulina u krvi, što su rizični faktori za obolijevanje od koronarnih bolesti i dijabetesa. Pravilan doručak između ostalog pomaže i u kontroli lošeg kolesterola.
Pravilne kombinacije namirnica pripremaju metabolizam i razinu šećera u krvi za najbolje moguće djelovanje do ručka. Preporuka je da se izbjegava jednostran doručak, s naglaskom na konzumiranje žitarice ili masti.
Osobe koje redovito doručkuju rjeđe posežu za nutritivno manje poželjnim namirnicama, poput brze hrane i slastica. Uravnotežen doručak sprječava nagli pad razine šećera u krvi i iznenadnu pojavu gladi koja često dovodi do prejedanja.
Redovita konzumacija doručka povezuje se i s nekim pozitivnim zdravstvenim ishodima. Oni koji redovito jedu doručak izloženi su manjem riziku od: pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, metaboličkog sindroma.
Konzumacija doručka često se povezuje i s optimalnim mentalnim sposobnostima u danu, među kojima se ističu pažnja i pamćenje. Pri tome, utjecaj konzumacije doručka na mentalne sposobnosti osobito se ističe kako kod zaposlenih ljudi, tako i kod djece školske dobi.
Kako bismo olakšali pripremu doručka od bilo kojih sastojaka koje imate kod kuće, poželjno je koristiti 6 smjernica za nutritivno uravnotežen doručak:
Neka u doručku uvijek bude zastupljeno barem jedno voće i/ili povrće – voće i povrće bogato je prehrambenim vlaknima, vitaminima i mineralima. U doručak je najjednostavnije uvrstiti svježe voće i povrće, poput dodavanja bobičastog voća u zobenu kašu ili rajčice, papriku uz omlet.
Odaberite proizvode od cjelovitih žitarica – cjelovite ili integralne žitarice izvor su prehrambenih vlakana, vitamina B skupine, mnogih minerala, antioksidansa. Preporuka je da barem pola žitarica koje unesete u danu čine cjelovite žitarice. Primjer cjelovitih žitarica su zob, integralni kruh i proso.
Koristiti mliječne proizvode – mliječni proizvodi najvažniji su izvor kalcija u prehrani. Osim toga, obiluju proteinima koji doprinose sitosti i jednostavno se uklapaju u obroke. Osobe koje ne mogu ili ne žele konzumirati mlijeko i mliječne proizvode, uvijek mogu posegnuti za alternativama, poput sojinog , rižinog ili zobenog mlijeka. Poželjno je odabrati one proizvode na kojima je naznačeno da su obogaćeni kalcijem.
Koristiti proteine– proteini su osobito važni za duži osjećaj sitosti. Stoga, nemojte zanemariti njihovu važnost u doručku. Birajte životinjske namirnice bogate proteinima, poput jaja, mliječnih proizvoda i mesa, ili se oslonite na biljne namirnice, poput orašastih plodova, mahunarki i sjemenki.
Odabrati izvor zdravih masnoća –masti su važna komponenta prehrane. Osim što izgrađuju živčane stanice, masti daju obroku zasitnost, primamljiv okus, te vam pomažu da se duže osjećate sitima. Poželjan izvor masti su primjerice sjemenke, orašasti plodovi, avokado, maslinovo ulje.
Smanjiti unos dodanih šećera – budući da je doručak prvi obrok u danu za čiju pripremu najčešće nedostaje vremena i volje, nerijetko se poseže za zaslađenim pahuljicama ili pecivima. To može imati neželjene učinke u danu, poput brze pojave gladi i želje za slatkim. Umjesto za zaslađenim pahuljicama i pecivima, posegnite za zobenim pahuljicama i integralnim pecivima koje ćete prirodno zasladiti džemom ili svježim voćem.
Pronađite deset minuta vremena za doručak i potaknut ćete metabolizam, osigurati tijelu potrebnu energiju i biti mnogo aktivniji i produktivniji u obavljanju dnevnih zadataka. Istina je da je doručak važan i zato što određuje ono što ćete jesti ostatak dana. Ako ste jedan od onih ljudi koji misle da će izbjegavanjem doručka izgubiti na težini, griješite. Dokazano je da ljudi koji nikada ne preskaču doručak brže gube kilograme i uspijevaju zadržati željenu težinu. Ako preskočite doručak, do ručka ćete biti toliko gladni da ćete pojesti puno više hrane u ostatku dana.
Istraživanja su pokazala da su ljudi koji doručkuju mnogo budniji, prisebniji i postižu bolje rezultate od onih koji preskaču doručak. Svi znamo da su djeca ujutro – ako nisu ništa pojela – apatična, razdražljiva i nezainteresirana, pogotovo ako pred njih stavimo zahtjevne zadatke. Isto je i s odraslima.
Nakon doručka vaše tijelo bolje funkcionira! Pokušajte napraviti raspored zdrave hrane koju ćete jesti za doručak – vaše tijelo će daleko lakše podnositi dnevne obaveze.
Ne preskačite doručak, ako ste roditelj koji preskače doručak, velika je šansa da će i vaša djeca početi smatrati da se radi o nebitnom obroku te će ga i sama izbjegavati.
May 5, 2021
ZNAČAJ VODE ZA ZDRAVLJE
Sve je iz vode postalo! Sve nam voda održava”– napisao je Goethe u svom “Faustu”.
Uz pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost za zdravlje je ključna navika pijenja vode, najzdravijeg pića i medija u kojem se odvija život.
Voda je osnova života na našem planetu i potrebna je svakom živom biću. Da je to točno, svjedoči i činjenica da je 80 posto zemljine površine pokriveno vodom, a i sva živa bića sastoje se većim dijelom od vode. Ona je osnovni sastojak svih tjelesnih tekućina, kao što su krv, limfa, slina, izlučevine iz žlijezda i tekućina leđne moždine.
Znanstvena istraživanja pokazuju da svoju potrebu za vodom ne zadovoljavamo u odgovarajućoj mjeri. Jureći kroz život i stresnu svakodnevnicu jednostavno zaboravimo dovoljno piti. To je uvjetovano i genetskom činjenicom da, za razliku od potrebe za hranom koju naš organizam vrlo brzo signalizira osjećajem gladi, na osjećaj žeđi moramo puno dulje čekati. To čekanje još se produljuje proporcionalno broju naših godina. Stoga je važno znati da žeđ nije pouzdan signal da vaše tijelo treba vodu jer taj osjećaj pokazuje kako je već došlo do dehidracije organizma. Zato, kad je u pitanju nadoknađivanje tekućine, ni u kojem slučaju ne smijemo se osloniti isključivo na pojavu žeđi, nego moramo piti redovito i količinski dovoljno vode svaki dan.
Za sve što radimo naše tijelo treba vodu, jer igra važnu ulogu u svim fiziološkim procesima - izgrađuje, regulira, prenosi, čisti i pomaže hraniti svaki pojedini dio tijela. Dovoljna količina vode u organizmu smanjuje zadržavanje u tijelu otpadnih tvari i toksina, poboljšava funkciju žlijezda i hormona, oslobađa jetru od viška masnoća i smanjuje glad. Čovjek bez hrane može živjeti i više od mjesec dana, ali bez vode samo nekoliko dana. Bez vode se život gasi.
Voda čini prosječno 65 do 70 mase odraslog čovjeka.Najviše vode nalazi se u mišićnim stanicama, a najmanje u masnim stanicama.Sve tjelesne funkcije, probava, metabolizam , apsorcija hrane, prenos hranjivih tvari odvijaju se uz pomoć vode.
Stručnjaci preporučuju i savjetuje da odrastao čovjek svaki dan minimalno mora popiti 8 do 12 čaša vode .Vodu treba piti u malim količinama tijekom cijelog dana, najbolje je početi piti odmah nakon ustajanja.
Simptomi nedostatka dovoljnog unošenja vode u organizam su:
Glavobolja- najvažnija funkcija vode je da ispire toksine iz tijela. Naš se mozak sastoji od 75% vode pa i najmanja dehidracija može uzrokovati glavobolju.
Slaba koncentracija/umor – ukoliko je tijelo pretrpano toksinima i nema dovoljno vode da ih ispire, nastaje manjak energije jer se tijelo bori s toksinima.
Smanjeno izlučivanje urina/stolice-dehidracija usporava proces eliminacije te lučenje urina, otpadni proizvodi se koncentriraju i rezultat je tamniji urin.
Jezik dobija bijeli trag ukoliko ne postoji dovoljno tekućine koja ispire usta, te usta postaju suha.
Kod jače dehidracije nastaju grčevi u mišićima, koža gubi elastičnost, a upale oči i tamna koža oko i ispod očiju znakovi su jake dehidracije.
Organizam jedino vodu prepoznaje kao tekućinu. Voda je najbolji, najdostupniji i najjeftiniji izvor tekućine.
Voda pospješuje sve vitalne funkcije u organizmu. Što više vode pijemo, sporije starimo.
Korisni savjeti:
Pijte vodu cijeli dan, čak i kad niste žedni
Pijte zdravstveno ispravnu i vama dostupnu vodu
Bez vode ne možemo dulje od tri dana
Potrebe za vodom su povećane kad smo tjelesno aktivni i u toplijim mjesecima
Trudnice, dojilje, djeca i osobe starije dobi moraju posebno paziti na dostatan unos vode
Razvijte naviku piti vodu već od rođenja, cijeli dan i neka vam je uvijek pri ruci – na radnome mjestu, u školi, kod kuće, na putu…
Umjesto grickanja, popijte čašu vode
Voda pomaže i u prevenciji debljine – popijte čašu vode prije svakog jela
Pijte vodu i razrijeđene napitke, a ne zaslađene sokove
Apr 29, 2021
VAŽNOST ZDRAVE I KVALITETNE PREHRANE
Preporuke o zdravoj prehrani u teoriji su obično su jasne i jednostavne. No kada bismo to htjeli provesti u djelo, nailazimo na probleme: nije jednostavno mijenjati navike, a mnogi ljudi velik dio dana provode na poslu i teško im je organizirati redovite i kvalitetne obroke. Stoga mnogi tijekom dana pojedu nešto malo, često nedovoljno i/ili loše kvalitete jer je najjednostavnije pojesti neko pecivo, čokoladu ili grickalice.
Nažalost, to su uglavnom nutritivno siromašne namirnice koje sadrže bijelo brašno i/ili mnogo šećera. Brza hrana kao što su krumpirići i hamburgeri često sadrže dosta soli i nezdravih masnoća. Nakon takvih obroka možda ćemo osjetiti zadovoljstvo i nalet energije, no ubrzo ćemo postati gladni i umorni. I potom, kako nakon napornog radnog dana to obično biva, glavni obrok bit će nam kasni ručak ili večera. Tako u krevet liježemo prepunoga želuca, a time ne opterećujemo samo probavni sustav, već čitaviorganizam. Navečer bismo trebali spavati, a ne probavljati veliku količinu hrane. Zbog toga nam i san može biti nekvalitetan pa se ujutro možemo probuditi nenaspavani, umorni i bezvoljni.
U koliko sati ćemo pojesti prvi obrok na poslu ovisi o našim individualnim potrebama i o prirodi posla kojeg radimo. Vjerojatno nećemo moći jesti kada to poželimo. Svakako bi bilo dobro da kod kuće doručkujemo, a vrijeme ostalih obroka tijekom radnoga vremena rasporedit ćemo prema mogućnostima.
Važno je da tijekom dana na poslu pojedemo nešto kvalitetno što će nam osigurati važne nutrijente i zasititi nas. Tako ćemo imati energije za izazove na poslu, a nećemo često morati posezati za spomenutom nezdravom hranom i grickalicama. Vidjet ćemo da to ne mora biti ništa komplicirano niti skupo. Bez obzira u koje ćemo vrijeme na poslu jesti ili grickati, bio to slani ili slatki obrok, ideje su gotovo nepresušne.
Preporuke za zdravo hranjenje tijekom radnog dana su:
1.Doručkujte kod kuće
Doručak je, kažu, najvažniji obrok u danu te ga ne biste smjeli preskakati. On nam daje energiju koja je tijelu potrebna da se pokrene i zagrije za novi dan. Također će vam pomoći da osjećate sitost, pa nećete kasnije odjuriti velikih očiju i praznog želuca u pekaru blizu vašeg ureda. Najbolje je planirati doručak za cijeli tjedan te posebno paziti da bude hranjiv i zdrav. Ako niste skloni jesti rano ujutro, ponesite doručak u ured, zajedno sa zdravim grickalicama koje će vam pomoći u trenucima gladi – orašasto i suho voće, banane, možete ponijeti i pecivo od cjelovitih žitarica i slično.
2. Smanjite unos kave
Mnogima je teško zamisliti rad za računalom, a bez šalice kave. Međutim, ne zaboravite da kava sadrži kofein, a stavljate li šećer i vrhnje, mogli biste lako prekoračiti preporučeni dnevni kalorijski unos. Treba znati i da kava može izazvati ovisnost te biste kasnije mogli imati problema s odvikavanjem. Pokušajte dnevni unos zadržati na jednoj maloj šalici u koju nećete dodati ni šećer ni vrhnje.
3. Pijte više vode
Pijete li veće količine vode, odnosno preporučenu litru i pol do dvije i pol na dan, učinit ćete uslugu svom zdravlju, a istovremeno ćete ublažiti “napadaje” gladi. Osjetite li glad na sastanku, popijte čašu vode, pa ćete odmah osjetiti olakšanje. Također zaboravite na gazirana pića; neka vam je na stolu uvijek čaša vode.
4. Rasporedite obroke
Je li vas ikada glad natjerala da se osvrćete po stolovima kolega u potrazi za nečim slatkim ili slanim? Naravno, zbog osjećaja srama je malo onih koji bi priznali da su povremeno “snimali stanje” i “žicali”. Kako biste izbjegli bilo kakav osjećaj gladi, rasporedite velike obroke na manje. Ako doručkujete na poslu, dio pojedite odmah, a dio ostavite za kasnije. Isto napravite i s ručkom, a između pojedite koji badem, orah, suho voće… Nešto što je zdravo, a što će vas zasititi. A svijet neće propasti ako si povremeno priuštite slatki grijeh u vidu čokolade.
5. Ručajte zdravo
E, taj je zahtjev najteže zadovoljiti. No uz malo samodiscipline svaki dan možete donijeti od kuće ukusan i zdrav ručak, juhu u staklenci, sezonsku salatu s mesom ili jajima, nešto što možete lako i brzo pripremiti ujutro ili vam je ostalo od jučer. Svaki kuhani obrok posve je sigurno zdraviji od fast fooda. Srećom, u današnje vrijeme zdrav obrok može se naručiti i putem interneta, a cijena najčešće nije veća od cijene pizze.
6.Poslijepodne-zdrave grickalice
Iako smo ih već spomenuli, nije na odmet ponoviti – orašasti plodovi, suho i svježe voće, suncokretove ili sjemenke bundeve, zdrave energetske pločice koje možete pripremiti i sami… Uvijek imajte nešto za grickanje pri ruci. Suho voće, posebno smokve, odličan je izbor za smirivanje žudnje za slatkim, a pritom će učiniti uslugu vašoj probavi. Već male količine orašastog voća mogu vas uspješno zasititi. S druge strane, ono o čemu morate voditi računa su kalorijske vrijednosti koje su u ovom slučaju vrlo visoke – primjerice, 100 g badema sadrži otprilike 575 kcal što je vrijednost solidnog ručka. Oni niskokalorični obroci poput 150 g pilećih prsa i 50 g riže zajedno sa salatom ne prelaze vrijednost od 250 kcal. Pri odabiru zdravih grickalica vodite računa i o tome da nije sve što se nalazi na policama zdrave hrane doista i zdravo. Primjerice, za popularne rižine krekere (“stiropor”) nutricionisti-kritičari ističu da imaju vrlo visok glikemijski indeks zbog čega nam razina šećera u krvi brzo skoči, ali brzo i padne, pa ubrzo ponovno osjećamo glad.
Apr 23, 2021
VAŽNOST VITAMINA I MINERALA U PREHRANI
Prehrana je jedan od najvažnijih faktora razvitka i razvoja ljudskog života te očuvanja zdravlja. Podrazumijeva hranjive tvari, zastupljene i konzumirane u uravnoteženom omjeru.Veliku važnost u prehrani imaju vitamini i minerali.
Vitamini su tvari organskog podrijetla koje organizmu trebaju u relativno malim količinama za rast, održavanje zdravlja i metaboličkog integriteta. Unose se prehranom ili dodacima prehrani zbog nedovoljne sinteze u ljudskom organizmu. Poznato je 13 vitamina koji se prema topljivosti dijele na vitamine topljive mastima (vitamin A, D, E i K) i one topljive u vodi (vitamini B skupine i vitamin C i vitamin H). Zadovoljavanje preporučenih dnevnih doza je nužno jer deficit bilo kojeg od vitamina u organizmu, uzrokuje sindrom sa tipičnim znakovima i simptomima.
Vitamini i minerali su prijeko potrebni za zdravo funkcioniranje organizma. Budući da većinu njih naše tijelo ne može samo proizvesti, moramo ih unositi hranom (što je najbolja opcija) i/ili dodacima prehrani, tj. suplementima.
Problem je u tome što se vitamini međusobno nadopunjuju, pa nedovoljan unos nekog vitamina ili minerala može organizam izbaciti iz ravnoteže što često dovodi do bolesti. S druge strane, i prevelik unos može imati negativan efekt.
Uz današnji užurbani način života, naša prehrana svodi se na naručenu ili gotovu hranu, pekarske proizvode i energetska pića prepuna šećera.
Uz to, današnja prehrana siromašnija je hranjivim sastojcima od one prije 50-ak godina. Tako su znanstvenici usporedili sastav današnje jabuke i rajčice s onima od 1963. godine i otkrili su značajno smanjenje vitamina i minerala.
Razlog su umjetna gnojiva i pesticidi pri uzgoju te skladištenje i prerada hrane. Mnogo voća i povrća bere se nedozrelo i ono sazrijeva tek u skladištu, pa je zbog toga voće i povrće ponekad vodenasto i bez hranjivih vrijednosti.
Isto tako, termički obrađeno voće i povrće gubi svoje hranjive vrijednosti. Kuhanjem u previše vode i na previsokoj temperaturi povrće gubi oko 50 posto hranjivih tvari., pa zato povrće kuhajte u što manje vode, na umjerenoj temperaturi sa što manje masnoća.
Budući da se vitamini topivi u mastima dulje vremena zadržavaju u organizmu i nakupljaju se, potrebno ih je oprezno uzimati da se slučajno ne bi predozirali (moguće je da dođe do hipervitaminoze).
Vitamin A. Vitamin A važan je za zdravlje imunološkog sustava i zdravlje očiju. Njegova suplementacija u obliku retinoida najčešće se preporučuje onima koji imaju problema s kožom, uključujući akne i bore. Neke od namirnica bogate vitaminom A su jaja, mlijeko, tuna, paprika, mrkva, špinat, kelj i brokula.
Vitamin D. Vitamin D ključan je za dovoljnu količinu kalcija u organizmu. Većina ljudi pati od njegova deficita što dovodi do negativnih zdravstvenih posljedica, npr. umor, nesanica, gubitak apetita, slabljenje vida i lomljivost kostiju. Postoje tri najvažnija prirodna izvora vitamina D, a to su sunce, mlijeko i mliječno proizvodi te riba, tj. riblje ulje.
Vitamin E. Vitamin E snažan je antioksidans, štiti tkivo od slobodnih radikala i neophodan je za zdravlje mišićnog i živčanog sustava. Namirnice bogate vitaminom E jačaju imunitet, bore se protiv raka, dijabetesa i štite srce od kardiovaskularnih bolesti. Možete ga pronaći u namirnicama kao što su brokula, kikiriki, špinat, pistacije i chili prah.
Vitamin K. Vitamin K najpoznatiji je po tome što potiče zgrušavanje krvi. Neophodan je za jake kosti, prevenciju od srčanih bolesti i ključan je za održavanje dovoljne količine vitamina D u organizmu. Možete ga naći u lisnatom zelenom povrću, ribljem ulju, koprivi, rajčici i cvje
Naše tijelo ne može skladištiti vitamine topive u vod, brzo odlaze iz organizma i potrebno ih je svakodnevno unositi hranom i dodacima prehrani.
Vitamin C. Vitamin C svima je dobro poznati vitamin. Jača imunitet i ključan je za stvaranje vezivnog tkiva, tj. za proizvodnju kolagena. Nedostatak vitamina C uzrokuje glavobolju i umor. Najviše ga ima u zelenoj paprici, citrusima, jabuci, brokuli i rajčicama.
Vitamini B kompleksa. Vitamin B kompleksa sastoji se od vitamina B1, B3, B3, B5, B6, B7 i B12, a oni igraju važnu ulogu u održavanju zdravlja cijelog tijela. Neophodni su za proces stvaranja energije, metabolizam ugljikohidrata, masti i proteina, stvaranje krvnih stanica, pravilan rad probavnog sustava i za zdravlje kože i kose. Vitamine B skupine možete naći u kvascu, iznutricama, cjelovitim žitaricama, mlijeku, jajima, mesu, ribi, orašastim plodovima, mahunarkama i zelenom lisnatom povrću.
Vitamin H (biotin). Vitamin H je zapravo član vitamina B skupine i odgovoran je za proizvodnju energije, za zdravlje kose i noktiju te za pretvaranje masti u aminokiseline. Namirnice bogate biotinom su žumanjak, sardine, iznutrice, cjelovite žitarice i rajčica.
Da bi se organizam svakodnevno uspješno borio protiv štetnih vanjskih i unutarnjih utjecaja, potrebno mu je dati dovoljno količinu hranjivih tvari .
Vitamini u organizmu djeluju kao katalizatori, odnosno povoljno utječu na rast i pravilan rad cijelog organizma te mu pomažu u borbi protiv raznih bolesti.
Organizam u stanju bolesti, ili nekih drugih poremećaja, ima potrebu za većim količinama vitamina. Te količine, uglavnom se ne mogu unijeti u organizam putem hrane, pa se često nadoknađuju raznim vitaminskim pripravcima, odnosno dodacima prehrani. Važno je napomenuti da se prilikom odabira dodatka prehrani, vodi računa o dobi i preporučenim dnevnim dozama unosa svakog od vitamina.
Minerali su anorganski kemijski elementi koji čine 4-5% naše tjelesne mase. Pronalazimo ih u tkivima i tjelesnim tekućinama, a sudjeluju u različitim biokemijskim procesima u organizmu kao što je izgradnja kostiju, mozga, krvi, enzima, hormona, regulacija metabolizma i ravnoteže tekućine u tijelu. Nužni su za funkcioniranje organizma, a mogu biti prisutni kao slobodni ioni ili vezani u određenim organskim spojevima. Minerali su esencijalne tvari što znači da ih naš organizam ne može sintetizirati nego ih je potrebno unositi hranom i vodom te dodacima prehrani.Upotreba minerala sve više dobiva na značenju u preventivi, ali i terapiji određenih bolesti i stanja.
Najvažniji minerali su:
Željezo. Prirodni izvori željeza su goveđa, pileća i teleća jetrica, tuna, oštrige, soja, bundeva, zob, grašak, kvasac, smokva. Nedostatak željeza vrlo je čest, osobito kod žena. Smatra se da 30 posto ženske populacije pati od manjka željeza.Uzroci su neodgovarajuća prehrana, otežana resorpcija, gubitak krvi, posebna stanja poput trudnoće, adolescencija, reproduktivno razdoblje.Glavni simptomi manjka željeza su umor, smanjene fizičke sposobnosti, poremećaj otpornosti organizma.
Magnezij. Prirodni izvori magnezija su soja, kikiriki, lisnato zeleno povrće, sjemenke, orasi, banane, zob, avokado, krumpir u ljusci, smeđa riža. U ljudskom se organizmu više od polovice prisutnog magnezija nalazi u kostima. Vrlo je važan mineral jer sudjeluje u više od 300 enzimatskih sistema u organizmu. Ovaj je mineral osobito važan za žene starije od 40 godina.
Kalcij. Prirodni izvori kalcija su mlijeko, jogurt, sir, zob, brokula, bademi, špinat, soja, orah, suhe šljive.Najzastupljeniji je mineral u ljudskom organizmu. Sudjeluje u mnogim vitalnim procesima i neophodan je za osifikaciju kostiju, normalnu kontraktilnost muskulature, sudjeluje u regulaciji propusnosti stanične membrane te pospješuje zgrušavanje krvi. Nedostatak kalcija vrlo je čest, a povećan unos je iznimno značačjan kod nekih stanja, osobito za vrijeme rasta i u starijoj životnoj dobi.
Kalij. Kalij je široko zastupljen u hrani, osobito u voću i povrću. Prirodni izvori su sušena marelica, avokado, krumpir, grah, rajčica, banana, brokula, artičoka, narančin sok. U organizmu se kalij nalazi većinom u stanicama.Važan je u prijenosu živčanih impulsa, kod mišićne kontrakcije te za održavanje normalnoga krvnog tlaka. Nedostatak se najčešće javlja kao nuspojava uzimanja diuretika, a simptomi su osjećaj slabost, mučnina, osjećaj ravnodušnosti, pospanost i nervoza
Cink. Ovaj je mineral važan zbog antioksidativnih svojstava te zato što jača imunitet. Prirodni izvori su mu oštrige, govedina, rakovi, puretina, tuna, iznutrice, pivski kvasac, soja, sjemenke bundeve, sir, grašak. Cink je prisutan u svim organima, a najviše ga ima u eritrocitima, kostima, mišićima, jetri, prostati. Uključen je u veliki broj enzimatskih sustava u organizmu, primjerice u rastu i diobi stanice, imunološkom sustavu, reprodukciji.
Minerali, kao esencijalne tvari anorganskog ili anorgansko-organskog podrijetla, neizostavni dio prehrane. Neobično su važni za ljudski organizam jer ih organizam ne može sam stvarati. O njima ovise mnoge funkcije ljudskog organizma. Pravilna prehrana podrazumijeva ne samo uravnotežen unos svih neophodnih minerala, nego i drugih esencijalnih makronutrijenata (bjelančevina, ugljikohidrata i masti), kako bi se osigurala neophodna ravnoteža u organizmu. Kako pojedine namirnice sadržavaju različite minerale, to je za podmirenje potreba organizma za mineralima neophodno konzumirati raznovrsnu hranu. Posljedice nedovoljnog unosa minerala mogu dovesti do pojave određenih bolesti, kao npr. anemije (nedostatak željeza), osteoporoze i slabosti kostiju (nedostatak kalcija i fosfora), usporavanja rasta i razvoja djece, kao i smanjenja imuniteta. Pretjerano unošenje minerala u organizam vrlo je rijetko moguće normalnom prehranom, nego samo raznim dijetetskim pripravcima, u kom slučaju može doći do ozbiljnih poremećaja, pa i trovanja.
Apr 16, 2021
Važnost spavanja za kvalitetno obavljanje radnih zadataka
Dobar san prije odlaska na posao iznimno je važan, pokazala su mnoga istraživanja. Neprospavana noć je demotivirajuća jer loše djeluje na koncentraciju i radnu sposobnost. Prije odlaska na počinak slušajte laganu glazbu, čitajte knjigu ili se jednostavno bavite nečim što vas opušta prije nego što uspijete usnuti. Za dobar san treba se osloboditi svih pritisaka da biste bili svježi za zadatke koji vas čekaju idućeg dana.
Čak i ako se spava samo sat i pol manje nego je potrebno, pažnja je tijekom dana smanjena za otprilike jednu trećinu. Pretjerana pospanost tijekom dana otežava pamćenje, sposobnost razmišljanja i obrade informacija, te doprinosi povećanju rizika od ozljeda na radnom mjestu.
Čak i ako se spava samo sat i pol manje nego je potrebno, pažnja je tijekom dana smanjena za otprilike jednu trećinu. Pretjerana pospanost tijekom dana otežava pamćenje, sposobnost razmišljanja i obrade informacija, te doprinosi povećanju rizika od ozljeda na radnom mjestu.
Uobičajena preporuka je osam sati spavanja svaki dan. Većina mladih odraslih ljudi spava oko sedam i pol sati preko tjedna, odnosno osam i pol preko vikenda. Međutim, individualne potrebe znatno se razlikuju.
Posljedice poremećenog sna najviše se osjećaju nakon buđenja koje je popraćeno umorom, pospanošću i mamurlukom.
Četiri su područja važna za higijenu spavanja: dnevni ritam, proces starenja, psihološki čimbenici koji izazivaju stres i povećavaju broj buđenja tijekom noći, te uobičajene socijalne ili rekreacijske droge poput nikotina, kofeina i alkohola. Dnevni ritam je ciklus dana i noći koji traje 24 sata i ima veliki utjecaj na to kada, kako i koliko čovjek spava. Što je dnevni ritam stabilniji, san je bolji.
Preporuke i savjeti za kvalitetno i dobro spavanje:
1. Budite realni oko vremena koje vam treba da se spremite za krevet: procijenite što sve morate napraviti prije odlaska u krevet i počnite to raditi navrijeme, kako biste legli do željenog sata.
2. Svedite svoje aktivnosti na minimum: kako biste lakše zaspali, navečer je potrebno umiriti se i raditi umirujuće aktivnosti sat ili dva prije odlaska na spavanje. Smanjite osvjetljenje nakon 20 sati, pročitajte dobru knjigu, pokušajte ne razgovarati o stresnim temama, popijte šalicu čaja te napravite za sebe ono što vas umiruje.
3. Odlučite se za vrijeme odlaska na spavanje: kada svaki dan idemo u krevet u isto doba i budimo se u isto doba, naše tijelo i mozak nauče da očekuju odmor u određeno vrijeme. Ako imate poteškoća s usnivanjem, pokušajte otkriti što vas ometa u tome i nađite ono što vam olakšava san. Odlazak na spavanje u predvidivo vrijeme – koje nam dopušta 6-8 sati noćnog odmora – temelj je dobre navike spavanja.
4. Pripazite što pijete i jedete navečer: izbjegavanje kave, alkohola i teške i masne hrane uvečer može poboljšati kvalitetu i količinu sna.
5. Smanjite svoj stres: suočavanje sa svakodnevnim stresom važno je za zdrav i kvalitetan san. Brige i anksioznost utječu na nedovoljno sna te tijelo i um postanu umorni za početak sljedećeg dana.
6. Odahnite od tehnologije: nemojte u sobi držati televizor, mobitele, tablete i druge elektroničke naprave.
7. Fizička aktivnost: kako je važna za tjelesnu formu i za zdravlje, važna je i za san, pa se pokušajte baviti nekom fizičkom aktivnošću tijekom poslijepodneva.
8. Opustite se: pokušajte neke tehnike relaksacije, meditaciju, autogeni trening ili slušajte opuštajuću glazbu prije spavanja; topla kupka će isto dobro doći.
2. Svedite svoje aktivnosti na minimum: kako biste lakše zaspali, navečer je potrebno umiriti se i raditi umirujuće aktivnosti sat ili dva prije odlaska na spavanje. Smanjite osvjetljenje nakon 20 sati, pročitajte dobru knjigu, pokušajte ne razgovarati o stresnim temama, popijte šalicu čaja te napravite za sebe ono što vas umiruje.
3. Odlučite se za vrijeme odlaska na spavanje: kada svaki dan idemo u krevet u isto doba i budimo se u isto doba, naše tijelo i mozak nauče da očekuju odmor u određeno vrijeme. Ako imate poteškoća s usnivanjem, pokušajte otkriti što vas ometa u tome i nađite ono što vam olakšava san. Odlazak na spavanje u predvidivo vrijeme – koje nam dopušta 6-8 sati noćnog odmora – temelj je dobre navike spavanja.
4. Pripazite što pijete i jedete navečer: izbjegavanje kave, alkohola i teške i masne hrane uvečer može poboljšati kvalitetu i količinu sna.
5. Smanjite svoj stres: suočavanje sa svakodnevnim stresom važno je za zdrav i kvalitetan san. Brige i anksioznost utječu na nedovoljno sna te tijelo i um postanu umorni za početak sljedećeg dana.
6. Odahnite od tehnologije: nemojte u sobi držati televizor, mobitele, tablete i druge elektroničke naprave.
7. Fizička aktivnost: kako je važna za tjelesnu formu i za zdravlje, važna je i za san, pa se pokušajte baviti nekom fizičkom aktivnošću tijekom poslijepodneva.
8. Opustite se: pokušajte neke tehnike relaksacije, meditaciju, autogeni trening ili slušajte opuštajuću glazbu prije spavanja; topla kupka će isto dobro doći.
Nemojte podcijeniti i zanemariti noćni aspekt svoga života, koji je važan barem onoliko koliko i dnevni. Kvalitetan san i dovoljno sati sna važni su za naše mentalno i fizičko zdravlje, u svakoj životnoj dobi. Dobar san donosi sa sobom mnoge dobrobiti za naše zdravlje i dan za danom dobar odmor daje nam dovoljno energije da živimo što bolje. Stoga, energizirajte se, sačuvajte svoje zdravlje kvalitetnim spavanjem. Neka vam večernji odlazak u krevet postane saveznik u sljedećem uspješnom radnom danu.
Apr 10, 2021
VAŽNOST KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA
Godišnji odmor nužan svakome od nas te ga zato treba pomno planirati i trošiti onda kada nam je potreban. On je dobar za naše zdravlje i za održavanje naše produktivnosti na poslu te stoga predstavlja pozitivnu pojavu za vas, ali i za vašeg šefa.
Godišnji odmor nije dokaz lijenosti i neodgovornosti. On je čista medicinska potreba nastala zbog povećanog broja radnih sati i stresnosti posla. Jednostavno rečeno, godišnji je odmor svojevrsno „održavanje“ radnika na optimalnoj razini energije.
Koliko god djelovalo čudno, činjenica jest da se vrhunac oporavka postiže između 4. i 7. dana godišnjeg odmora. Zbog toga se predlaže godišnji odmor razbiti na nekoliko manjih cjelina i odmoriti se nekoliko puta po tjedan dana (ovisno o maksimalnom trajanju vašeg godišnjeg odmora).
S obzirom da većina nas živi i radi u rutini, predlaže se razbiti rutinu odlaskom na nepoznato mjesto, upoznavanjem lokalne kuhinje i lokalnog stanovništva, na mjesta koja će naša osjetila potaknuti na iskušavanje nečeg novog, bilo da se radi o nečemu što smo sami odabrali ili je za nas birao netko drugi (ukućani, prijatelji, putnička agencija). Pokušajte boraviti u prirodi i na taj način uposliti osjetila koja su vam u gradskom okruženju otupila.
Razbijanju rutine pomaže i promjena uloga u obitelji ako idete na obiteljski odmor. Usmeno dogovorite novu podjelu poslova i aktivnosti među ukućanima i na taj način izvucite više iz vašeg odmora. Ono što je važno jest da ni pod koju cijenu ne nosite posao sa sobom. Prijenosna računala, službene mobitele i sve ostalo ostavite kod kuće jer uz posao sigurno se nećete odmoriti. Bilo da ste privatnik ili zaposlenik, vjerujte, svijet se neće prestati vrtjeti jer niste odgovorili na mail.
Ako sumnjate u to, programirajte automatski odgovor na mailu kako bi pošiljatelj dobio obavijest da niste dostupni ili dogovorite sa suradnikom da provjeri vaš mail jednom dnevno i odgovori na poslovne poruke. Ne dopustite si da vaš godišnji odmor prođe, a vi se već prvoga dana na posao vraćate umorni od svakodnevnih poslova. Na taj način neekonomično trošite ionako malen broj dana koji vam se stavlja na raspolaganje kako biste svom tijelu (i psihi) vratili energiju.
Savjetuje se da nakon godišnjeg odmora prvi tjedan pokušate raditi nešto slabijim intenzitetom (ako takva opcija postoji) jer povratak na radno mjesto i rješavanje svih poslova koji su se nagomilali dok vas nije bilo uglavnom predstavlja šok za organizam.
Kako biste izbjegli brz gubitak efekata godišnjeg odmora, u slučaju dužeg godišnjeg odmora vratite se s putovanja dan ili dva prije povratka na posao da ne biste pretrpjeli šok zbog nagle promjene ritma i bili umorniji nego onoga dana kada ste otišli na godišnji odmor.
A na odmoru, poduzmite sve što je potrebno za ostvarenje vaše sreće. Sve ono što niste uključili u vaše planove, a dogodit će tijekom vašeg odmora, začinite potrebnom dozom optimizma, dosjetljivosti i humora. Tako ćete se dugo vremena nakon povratka sa godišnjeg osjećati ispunjeno i zadovoljno. Pomisao na sretne trenutke s vašeg odmora ulijevat će Vam potrebnu snagu u vrijeme kada zatreba.
Planirajte sretne trenutke i učinite ih stvarnima. Nakon godišnjeg odmora uživat ćete prisjećajući se sjajnih momenata. Doživljaje ćete ponovno oživjeti, dijeleći ih sa onima koji su sudjelovali u njihovom kreiranju. Prisjetite se i prijašnjih odmora i izvucite najbolje dijelove. Zajednički stvarajte riznicu divnih uspomena. U budućnosti, tu dragocjenu riznicu možete otvoriti uvijek... kada god vam zatreba taj tako dobar osjećaj odmora.
Apr 3, 2021
UMJETNA INTELIGENCIJA I POSLOVI
Umjetna inteligencija kao opasna konkurencija radnicima: tehnologija preuzima poslove za koje se mislilo da mogu bez ljudi
Umjetna inteligencija razvija se i poboljšava brže nego što je itko mogao predvidjeti. Ovi sofisticirani programi koriste složene algoritme za interakciju s okolinom i učenje iz tuđih iskustava. Umjetna inteligencija je stvarna i odavno je nadišla sferu znanstvene fantastike.
Danas i mnoge netehnološke industrije koriste AI tehnologiju. Zapravo, mnogi se ljudi s umjetnom inteligencijom susreću u svakodnevnom životu, a da to i ne znaju. Evo nekih mjesta na kojima možete pronaći AI programe.
Pisanje
Stvaranje sadržaja prilično je komplicirano i zahtijeva pristojnu količinu vještine. Formiranje složenih rečenica i priča iz bazena informacija tradicionalno je bila ekskluzivna ljudska vještina. Iako je stvaranje profesionalnih izvještaja relativno jednostavno, kreativno pisanje je umjetnost koju je teško savladati.
S vremenom i iskustvom programeri su stvorili sofisticiranije programe koje je danas teško razlikovati od pisaca od krvi i mesa. Ovi programi generiraju složene članke, scenarije pa čak i romane. Iako još nisu savršeni, sve je bliži dan kad ćemo početi čitati romane digitalnih pisaca.
Maloprodaja
Internetske su trgovine moderne i zahtijevaju neprekidno upravljanje i nadzor. Nekada su zbog toga postojale službe koje su radile non-stop, od 0 do 24 sata, a ljudski zaposlenici danonoćnu su dežurali kako bi odgovorili na upite.
AI omogućuje tvrtkama da smanje svoje ljudske resurse i ponude automatizirane sustave za rješavanje jednostavnih pitanja. AI služba za korisnike mnogo je sofisticiranija od osnovnih chat robota. Neki od tih programa mogu čak koristiti i telekomunikacijske platforme. S tehnologijama poput Google Duplexa često je teško razlikovati čovjeka od programa.
Sudske odluke
Ne, to ne znači da će roboti slati ljude u zatvor, barem ne još. Zasad je izmišljena aplikacija koja sucima pomaže u donošenju pravno utemeljenih odluka. Postoji, dakle, softver koji sucima pomaže da odluče hoće li osumnjičenog zatvoriti ili mu ponuditi jamčevinu. Ovaj program može pomoći u donošenju učinkovitih odluka samo na temelju podataka. Drugim riječima, pruža prilično točna predviđanja, istodobno smanjujući vanjske utjecaje poput rasnih predrasuda.
Sigurnost banke
Mnoge su banke implementirale inteligentne sigurnosne softvere kako bi onemogućile moguće prevare. AI nadzire aktivnosti računa u stvarnom vremenu i otkriva sumnjive kupnje učinkovitije od ljudskih zaposlenika ili manje inteligentnih softvera.
Burza
Umjetna inteligencija pomaže u financijskom poslovanju. Nekoliko različitih prediktivnih aplikacija pomaže u trgovanju dionicama. Ovi programi mogu precizno predvidjeti tržišta i automatizirati trgovanje tako da optimiziraju prinose.
Zaštita životinja
AI programi omogućuju organizacijama za zaštitu životinja da prate divlje životinje iza zaslona računala. Ovaj je softver presudan za zaštitu mnogih ugroženih vrsta. Jedna aplikacija tako nadgleda lokacije ugroženih vrsta kitova pomoću satelitskih snimaka i audiosnimki. Kapetani koriste ova otkrića za usmjeravanje svojih brodova kako bi izbjegli kitove i smanjuili opasnost od sudara.
Medicina
Postoji čitavo područje koje se naziva AI medicina. Riječ je o prilično širokoj kategoriji koja uključuje bilo koju medicinsku tehniku koja koristi umjetnu inteligenciju. Razvijeni su tako programi umjetne inteligencije za sigurnu automatizaciju ili pomoć u kirurškim zahvatima. Neki programi skeniraju pak velike skupove podataka ili fotografije kako bi ponudili preciznu dijagnostiku.
Obrazovanje
Mnogi učenici koji se muče u određenom obrazovnom okruženju, mogli bi napredovati u nekom drugom. Iako je izazov za učitelja prilagoditi posebna obrazovna iskustva svakom pojedinom učeniku, rast e-učenja širom otvara vrata velikom broju djece širom svijeta. Koristeći platforme za e-učenje, umjetna inteligencija može analizirati obrazovne podatke kako bi se lekcije prilagodile sposobnostima pojedinih učenika. Korištenje takvih programa omogućava učenicima da izvuku maksimum iz svog obrazovnog iskustva, pomažući nastavnicima u vođenju nastave.
Mar 31, 2021
STRES - ZDRAVSTVENI NEPRIJATELJ BROJ JEDAN
Liječnici ističu kako je stres među najvećim zdravstvenim problemima današnjice jer ljudi dugo trpe posljedice stresa, a on utječe na sve sustav u organizmu stvarajući nepopravljivu štetu.
Stres je reakcija tijela na štetne situacije – bez obzira jesu li stvarne ili ih mi samo tako doživljavamo. Kada se osjećamo ugroženi u tijelu se događa kemijska reakcija koja nam omogućuje da izbjegnemo razne vrste ozljeda. Ova reakcija je poznata kao “borba ili bijeg” ili odgovor na stres. Tijekom odgovora na stres, ubrzava se rad srca, ubrzava se disanje, mišići su napregnuti, a krvni tlak raste. Tijelo je spremno na obranu. To je način na koji se štitimo.U malim dozama, stres vam može pomoći ostvariti zadatke i spriječiti ozljede. Naša tijela su dizajnirana za upravljanje sa malim dozama stresa. No, nismo opremljeni za dugoročni, kronični stres, bez štetnih posljedica.
Postoji mnogo metoda u praksi koji vam mogu pomoći da upravljate i smanjite nivo stresa, koji predstavljaju alate koji će vam pomoći da se smirite. To su metode koje obično kombinuju pravilno disanje i fokusiraju pažnju kako bi se opustio i umirio um i tijelo. Pravilno disanje je samo jedna od širokog spektra načina pomoću kojih možete naučiti da aktivirate reakciju vašeg tijela na stres. Reakcija opuštanja je fiziološka suprotnost od odgovora na stres koji izaziva reakciju zamrzavanja. Reakcija opuštanja pomaže u smanjivanju i čak odvraćanju fizičkih, mentalnih i emocionalnih efekata stresa. Aktiviranje reakcije opuštanja pomaže da se olakša iskustvo tog važnog, ali često neuhvatljivog kvaliteta: unutrašnjeg mira.
Pojavu stresa karakterizira nekoliko tegoba kao što su:
Osip - rezultat alergijske reakcije, on može izbiti i u razdoblju velikog stresa zbog pada imuniteta.
Debljanje ili mršavljenje- velike oscilacije u težini česte su kod osoba kod stresom jer se neki bore protiv stresa hranom dok drugi uopće ne mogu jesti od nervoznog želuca.
Glavobolje -konstantne glavobolje koje traju po par dana ili tjedana jedan su od glavnih pokazatelja da ste pod stalnim pritiskom.
Bolovi u želucu -želudac je organ koji među prvima osjeća posljedice stresa, pa se čini kao da stres “izjeda iznutra”. Nervoza može uzrokovati osjetljivost želuca pa osobe koje su pod stresom manje jedu. Osim nervoze javlja se i žgaravica, gastritis, a u ekstremnim slučajevima i čir na želucu.
Probavne smetnje - neki pate od neugodnog zatvora, dok drugi moraju svako malo na toalet, ovisno o tome kako njihov organizam reagira na pojačan stres.
Česte prehlade uzrokovane padom imuniteta
Akne-druga kožna reakcija na pojačan stres, mogu dovesti do teških upalnih procesa kože
Iscrpljenost-stres je emocionalno i fizički iscrpljiv. Cijeli organizam je u “stanju pripravnosti” za što se troši više energije no u normalnom stanju
Stres može utjecati na menstrualni ciklus pa nije čudno ako se mučite s izostankom menstruacije kada ste duže vrijeme pod stresom. Brzog rješenja nema, potrebno je malo “stati na loptu”i opustiti se kako bi se organizam smirio.
Stres može biti uzrokovan gubitkom posla, nesređenim obiteljskim odnosima, teškom financijskom situacijom i cijelim nizom problema koje će netko s lakoćom prebroditi, dok na druge utječu stvaranjem stresne reakcije. Ako smo predugo preplavljeni tim hormonima, počet ćemo osjećati posljedice na zdravlje jer stres utječe na sve sustave, od kardiovaskularnog do živčanog.
U stresnim situacijama naš organizam luči adrenalin i stresne hormone koji ubrzavaju rad srca, pojačavaju mišićni tonus.Kroničan stres vodi do povećanog lučenja kortizola, što je dugoročno izuzetno opasno za zdravlje. Osim što stanje stalne povišene razine kortizola uzrokuje smanjenje mišićne mase te gomilanje masnog tkiva na području abdomena, ono povisuje i krvni tlak te šanse za razvoj srčanih bolesti. Dugoročno izlaganje stresu slabi imunološki sustav, smanjuje mogućnost organizma da izbacuje štetne tvari iz tijela te povećava rizik od nastanka malignih bolesti.Posljedice stresa se ponekad mogu manifestirati na koži, uzrokujući probleme poput dermatitisa ili kod osoba sklonih alergijama u vidu napadaja astme i otežanog disanja.
Gotovo da nema kronične bolesti kojoj stres nije jedan od uzročnika, a čak i akutne zarazne bolesti u pojedinim slučajevima mogu ovisi o stresu jer on smanjuje mogućnost obrane našeg imunološkog sustava pa postajemo ranjiviji na sve bolesti.
Najteži oblici stresa su kad se on negira, kad djeluje razorno, a čovjek smatra da nije pod stresom i ne uključuje svoje obrambene mehanizme. U tom smislu mogu se javiti anksiozni i depresivni poremećaj, ali i teška oštećenja emocionalnog sustava zbog kojih će čovjek dugotrajno teško komunicirati. Stres, pa čak i onaj najmanji, može bitno narušiti kvalitetu života te trajno funkcioniranje na obiteljskom, poslovnom i socijalnom području .
Stres na radu posljedica je lošeg psihosocijalnog okruženja u kojem se rad odvija, odnosno javlja se zbog izloženosti radnika negativnim psihološkim, socijalnim i fizikalnim utjecajima u radnoj okolini, tj. psihosocijalnim rizicima. Izloženost psihosocijalnim rizicima povećava razinu stresa što se može manifestirati kao fizička, psihička i socijalna disfunkcija kod radnika. Stresne reakcije koje se pojavljuju ne predstavljaju oštećenje zdravlja, ali su prvi znak da neki vanjski faktor kod radnika izaziva fizički i emocionalno štetan odgovor.
Radno okruženje trebalo bi biti zdravo, oslobođeno od rizika koji dovode do stresa, motivirajuće te poticajno za obavljanje radnih zadataka i uključivanje u radni proces. To je područje u kojem bi se trebale koristiti mjere primarne prevencije, odnosno usmjeriti se na identifikaciju povišenih razina psihosocijalnih rizika i zajednički ih nastojati ukloniti te poticati stvaranje karakteristika zdravogpsihosocijalnog radnog okruženja.
Mar 25, 2021
Spavanje poboljšava produktivnost rada
Tražite li način za povećanje produktivnosti na poslu? Razmislite dalje od popisa obaveza, kalendara i dodatnih šalica kave. Umjesto toga pokušajte se dosljedno dobro naspavati.
Spavanje i kvalitetna izvedba posla idu ruku pod ruku. Kad se dovoljno naspavate, poboljšavaju se vaše zdravlje, dobrobit i posao. Spavanje potiče fizički oporavak u tijelu. Dok spavate, tjelesna tkiva se obnavljaju i jačaju. Srce miruje, a krvni tlak se tijekom noći mijenja kako bi poradio na kardiovaskularnom zdravlju. Tijekom spavanja tijelo također stvara hormone koji pomažu imunološkom sustavu u borbi protiv infekcija. Dobar san može spriječiti da se razbolite i pomoći vam da se brže oporavite.
Spavanje također pomaže poboljšati vaše mentalno zdravlje, raspoloženje i rad mozga. Tko se dovoljno i kvalitetno naspavao, taj se osjeća svježe i pun energije. Tijekom spavanja mozak stvara i održava putove presudne za formiranje i zadržavanje pamćenja. Ti procesi pomažu u poboljšanju učenja i vještina rješavanja problema, ključnih za vrhunske performanse na radnom mjestu.
Što je uskraćivanje spavanja?
Jednostavno rečeno, nedostatak sna rezultat je nedovoljnog spavanja. Stručnjaci preporučuju odraslima da spavaju između sedam i devet sati svake noći. Međutim, istraživanja pokazuju da 35% anketiranih noću spava manje od sedam sati, a njih čak 70% osjeća se uskraćeno za dobar san.
Uskraćivanje sna događa se svakome, a naročito medicinskim djelatnicima i radnicima koji rade više poslova ili prekovremeno. Nedostatak sna muči i smjenske radnike jer se njihove poslovne rutine ne poklapaju s prirodnim ciklusima spavanja i buđenja. Neispavanost često vodi u anksioznost i razne poremećaje spavanja.
Simptomi nedostatka sna razlikuju se od čovjeka do čovjeka. Vjerojatno se ujutro osjećate pregaženo. Možda zadrijemate usred sastanka. Promjene u raspoloženju i sposobnostima također su znakovi nedostatka sna.
Učinci uskraćivanja spavanja na posao
Izgubite li nekoliko noći za redom sat do dva sna, to će uvelike narušiti vašu sposobnost funkcioniranja. Stručnjaci kažu da je gubitak sna na ovaj način jednak funkcioniranju bez cijele noći ili dvije sna.
Simptomi lišavanja sna uključuju više od pukog osjećaja umora. Manjak sna dovodi do gubitka kognitivnih funkcija. Sa smanjenim kognitivnim sposobnostima manje ste budni i sporije reagirate, što pak može utjecati na vaš posao. Također možete imati problema s donošenjem odluka, koje će vrlo vjerojatno na kraju biti pogrešne. Osobe koje pate od nesanice imaju smanjenu razinu koncentracije pa čak i poteškoće u obavljanju svojih poslova.
Nedostatak sna također može dovesti do nesreća ili ozljeda na radnom mjestu. Pospani zaposlenici imaju 70% veću vjerojatnost da sudjeluju u nesreći na radnom mjestu od radnika koji nisu umorni.
Nažalost, nedostatak sna može čovjeku dati lažno povjerenje u vlastite sposobnosti. Na primjer, možete se osjećati sposobnim za vožnju kad ne biste trebali. Vožnja bez odmora ima iste ili gore učinke nego vožnja s pet promila alkohola u krvi.
Ostali učinci nedostatka sna na radnu uspješnost uključuju povećane izostanke i financijske gubitke. Na primjer, samo u SAD-u godišnje se izgubi 1,23 milijuna radnih dana zbog radnika koje mori nedostatak sna. Ekonomski troškovi lišavanja sna kreću se između 280 i 411 milijardi američkih dolara.
Kako poboljšati san
Ako vam uskraćivanje sna uzrokuje stres zbog vašeg radnog učinka, nekoliko je koraka koje možete poduzeti za poboljšanje sna.
Poboljšajte higijenu spavanja
Svakodnevno buđenje i odlazak u krevet pomaže vašem tijelu da se smiri u dosljednom ritmu spavanja. Svakodnevno vježbanje ili aktivnosti na otvorenom također vam pomažu u spavanju. Pokušajte izbjegavati vježbanje preblizu vremenu za spavanje.
Uzmite u obzir i ono što konzumirate u satima prije spavanja. Nikotin i kofein su stimulansi koji vas mogu držati budnima. Izbjegavajte teške obroke i alkohol jer oni mogu poremetiti vaš san usred noći.
Razvijte svoju rutinu prije spavanja
U sat vremena prije spavanja izbjegavajte umjetno svjetlo elektronike, uključujući televizore, mobitele i računala. Ova svjetla mogu stimulirati mozak i duže vas držati budnima. Umjesto toga, isprobajte tihu i opuštajuću aktivnost. Mogućnosti uključuju toplu kupku, meditaciju, čitanje ili slušanje nježne glazbe.
Stvorite dobro okruženje za spavanje
Neka bude mračno: svjetlost može otežati spavanje. Pokušajte s maskom za spavanje ili tamnim zavjesama kako ne bi došlo svjetlost iz sobe.
Uklonite buku: čepići za uši ili slušalice za poništavanje buke mogu blokirati višak buke. Za prikrivanje neželjenih zvukova možete koristiti i ventilator.
Ohladite sobu: Vaša tjelesna temperatura opada dok spavate. Pronađite temperaturu zbog koje se ne budete previše vrući ili hladni. Eksperimentirajte s ventilatorom ili laganim dekama kako biste vidjeli što vam se čini dobro.
Koristite svoj krevet samo za seks i spavanje: Ako se borite da zaspite u krevetu nakon 20 minuta, ustanite iz kreveta i obavite mirnu aktivnost. Vratite se u svoj krevet kad vam se spava.
Razmislite o drijemanju tijekom dana
Ako vam se prispava u podne, sklopite oči. Drijemanje na poslu, ali ne duže od 10 do 20 minuta, može vam ppomoći da ostatak vremena budete i koncentrirani na posao.
Pozitivne promjene u vašim navikama spavanja neće se dogoditi preko noći. Strpljenjem i vježbom otkrit ćete koje rutine spavanja najbolje djeluju na vaše tijelo i zdravlje. Kada postignete bolju kvalitetu i količinu sna, možete se osjećati bolje i popraviti produktivnost na poslu.
Mar 19, 2021
Spavajte pametno
Prespavajte svoj put do produktivnog dana
Kako poboljšati produktivnost boljim spavanjem
U vremenu kada su normalnost i rutina zamijenjeni pukim preživljavanjem, ljudi postaju sve više svjesni održavanja iste razine produktivnosti u novim načinima rada i života. Budući da mnogi sada rade od kuće, a istovremeno brinu i o maloj djeci ili starijim članovima obitelji, ponekad je teško ostati fokusiran i postići stopostotni učinak. Iako ljudi teže produktivnosti, važno je biti svjestan uloge koju ima zdravlje, posebno zdrav san.
Produktivnost je često povezana s više rada i stavljanjem posla u prvi plan. Posljedično, to znači manje vremena posvećenog spavanju. Predanost poslu smatra se vrlinom. No, kad se to čini nauštrb sna, na kraju patite i produktivnost i performanse radnika.
Povezanost spavanja i produktivnosti ne čudi jer mnogi ljudi osjećaju posljedice lošeg sna. Zapravo, prema Philipsovoj godišnjoj anketi o spavanju, 61% odraslih širom svijeta vjeruje da im je pamćenje lošije kad nisu dobro spavali, dok njih 75% priznaje da su manje produktivni nakon lošeg sna. Ovaj uvid ima smisla, s obzirom na to da je dokazano da san ima ključnu ulogu u konsolidaciji memorije i performansama.
Spavanje i dobrobit
Studije su otkrile da loš san ugrožava pamćenje, budnost, donošenje odluka i rješavanje problema, što ima ključnu ulogu u postizanju optimalne produktivnosti. Prema dr. Davidu Whiteu, glavnom liječniku u Philipsovoj službi za spavanje i disanje, jedna noć neadekvatnog trajanja spavanja (koja se obično smatra kraćim od sedam sati) može utjecati na raspoloženje, performanse i opću dobrobit. Više uzastopnih noći neodgovarajućeg sna imaju i veće učinke.
Istraživanja dokazuju vezu između spavanja i cjelokupne dobrobiti. Primjerice, studija koja je promatrala više od 4000 zaposlenika u četiri velike američke korporacije otkrila je da su sudionici s nesanicom ili nedovoljno sna najviše gubili na produktivnosti. Deficiti uključuju trošenje trostruko većeg broja dana na upravljanje vremenom, osjećaj manje motivacije i borbe s fokusom, pamćenjem i donošenjem odluka.
Ne postoji zamjena za san
Manjak sna pokušava se nadoknaditi kavom i energetskim napicima. Iako se pokazalo da kofein u nekim slučajevima poboljšava performanse, treba unaprijed misliti na neželjene posljedice. Kofein naime povećava brzinu otkucaja srca i krvni tlak i djeluje kao diuretik. Uz to, nije dovoljna ili usporediva zamjena za san jer ne donosi iste blagodati, ne pomaže u konsolidaciji pamćenja i ne uklanja otrovne bjelančevine iz mozga.
Umjesto stimulansa, trebalo bi više pažnje posvetiti sljedećem:
Provedite sedam sati u krevetu. Ne možete spavati sedam sati ako ćete u krevetu provesti samo šest sati.
Vježbajte opću higijenu spavanja: odlazite na spavanje u isto vrijeme i prije odlaska u krevet ne konzumirajte ni kofein niti alkohol.
Ako imate stalnih problema sa spavanjem, obratite se svom liječniku.
Mar 11, 2021
Mentalno zdravlje i rad na daljinu
Radnici na daljinu skloniji su stresu i tjeskobi i imaju više problema s mentalnim zdravljem
Mentalno zdravlje problem je broj jedan većine današnjih radnika koji svoje poslove obavljaju na daljinu. Tako je barem pokazalo istraživanje agencije TELUS International. Istina, na prvi pogled, rad na daljinu izgleda kao win-win situacija: radite, plaća stiže, ne trošite novac i vrijeme na putovanje do posla i nazad, djeca su vam pod nadzorom, ručak se krčka... No to je samo jedna strana medalje; postoji i ona druga strana koja i nije baš tako sjajna.
Fleksibilni raspored radnog vremena trebao je biti najveća blagodat rada od kuće. U teoriji da, ali u praksi se pokazalo da se radni dan samo još više produžio. Više sastanaka, a ne manje, umor od stalnog zoomiranja, razvlačenje na sve strane i vječni multitasking koju uključuje poslovne obaveze, kućanske poslove i učenje s djecom. Obveze su porasle: zajedničko istraživanje Harvarda i Sveučilišta u New Yorku pokazalo je da se radni dan u prosjeku produžio za puni sat.
Zbog svega toga, pokazalo je istraživanje, velika većina radnika, njih 80%, razmislila bi o napuštanju svog trenutnog položaja zbog posla na kojem bi više pažnje posvećivalo mentalnom zdravlju zaposlenika. Ako je vjerovati anketiranima, 75% radnika mučilo se na poslu zbog tjeskobe izazvane pandemijom i raznim drugim nedavnim događajima, poput potresa u Hrvatskoj.
Brojke govore da četiri od pet radnika navečer imaju problema s "isključivanjem od posla".
Otkako su počeli raditi od kuće, više od polovice ispitanika uzimalo je slobodne dane kako bi poradilo na svom mentalnom zdravlju.
Polovica ispitanika navodi da su poremetili ritam spavanja, a njih 45% kaže da se mentalno osjećaju manje zdravo otkako rade od kuće.
Mar 4, 2021
Koliko dugo sjedimo na radnom mjestu i zašto je to štetno?
Prekomjerno sjedenje ozbiljno šteti zdravlju i nosi brojne zdravstvene rizike. Otkrivamo vam koje rizike po zdravlje, mogu uzrokovati sjedilački poslovi i višesatno boravljenje pred kompjutorom.
Nakon duljeg sjedilačkog rada javljaju prvi znaci preopterećenosti (umor i bol) koji prate specifična oštećenja pojedinih dijelova tijela, ovisno o vrsti rada, radnoj okolini i ljudskim predispozicijama.
Posljedice preopterećenosti su, osim umora i bolova još i pritisak na živce, upale tetiva i druge promjene u mekim tkivima koja sudjeluju u radu ili pridržavaju tijelo u položaju potrebnom za rad.
Tetive u podlakticama i šakama koje pokreću prste fine su i nježnije od onih u većim mišićima pa su sklone oštećenju kod tipkanja i korištenja miša, pogotovo u lošem položaju.
Kod osoba koje rade na kompjuteru te se promjene javljaju u rukama, šakama (sindrom karpalnog tunela), laktovima ('teniski lakat', lakatni sindrom), ramenima, vratu (fibromialgija), leđima (cervikalni, lumbosakralni sindrom).
Znakovi su bol, utrnutost, 'mravinjanje', trnci, žarenje, bockanje i drugi neugodni osjeti, kao i gubitak osjeta ili snage, znakovi upale (crvenilo, otok), ukočenost, gubitak koordinacije, umor, nastanak bolnih tačaka ili otvrdnuća u mišićima, poremećaji spavanja, depresija.
Potrebno je uvođenje malih pauzi za provođenje vježbi istezanja svakih pet do 15 minuta (dovoljno je izdvojiti samo 30-ak sekundi) i svakih pola sata nešto dužu pauzu (do 1,5 minuta).
Sjedilački poslovi povećavaju rizik od:
Raka debelog crijeva: Produženo sjedenje smatra se razlogom za veću razinu šećera u krvi i poremećaje u proizvodnji inzulina, što je povezano s nastankom raka crijeva. Druga teorija kaže da višak šećera povećava rizik upala, samim time i nastanka tumora. Ako se redovito bavite sportom i odlazite u teretanu i dalje su zbog svakodnevnog sjedenja zaposlenici dvaput više izloženi riziku obolijevanja od tumora.
Bolnih leđa: Posljedica po zdravlje zbog dugotrajnog nepovoljnog položaja tijela i ponavljanja istovjetnih pokreta ne primjećuje se odmah. Tijelo se nastoji prilagoditi. Određene mišićne i vezivne strukture istežu se ili skrate, a stalna opterećenja polako troše mogućnosti prilagođavanja.
Istraživanja su pokazala da će se 50% onih koji rade u uredima požaliti na bol u donjem dijelu leđa, a trećina će imati problema s držanjem. Pomaže isključivo pravilno držanje i povremeno ustajanje od radnog stola.
Velik broj zemalja pojedine sindrome prenaprezanja, osobito na rukama svrstava u profesionalne bolesti. Najčešća bolest na lokomotornom sistemu povezana sa radnim mjestom i sjedenjem je sindrom bolnih leđa, a slijedi sindrom bolnog vrata. Upravo je sindrom bolnih leđa čest kod ljudi koji uglavnom cijelo radno vrijeme provedu sjedeći.
Bol je posljedica pritiska gornjeg dijela tijela na leđni (torakalni pa lumbo-sakralni) dio kičme u sjedećem položaju. Posljedica je statičkog opterećenja vrata, leđa, nadlaktica i ramena.
Već i dugotrajni nepravilni sjedeći položaj uzrokuje veliko opterećenje leđnih mišića i intervertebralnih diskova. Zbog dodatnog opterećenja mekih tkiva (mišića, tetiva i sveza), rad u sjedećem položaju, osim onog u neutralnom, pojačava bol u leđima.
Intenzitet bolova ovisi o duljini statičkog i dinamičkog opterećenja. To je vrlo čest sindrom u radnika koji rade sjedeći cijelo radno vrijeme u prisilnom položaju tijela.
Posljedica po zdravlje zbog dugotrajnog nepovoljnog položaja tijela i ponavljanja istovjetnih pokreta ne primjećuje se odmah. Tijelo se nastoji prilagoditi. Određene mišićne i vezivne strukture istežu se ili skrate, a stalna opterećenja polako troše mogućnosti prilagođavanja.
Problemi s venama: Zaposlenici sjede i po tri četiri sata bez ikakva ustajanja i kretanja. Preporučuje da se barem svakih sat vremena ustane i malo prošeta po uredu.
Česte su tromboze vena, ugrušaka krvi duboko u venama koje nastaju upravo kao posljedica beskonačnog sjedenja za kompjutorom.
Iako su ovom bolesti pogođeni i ljudi koji često putuju ili lete avionom, istraživanje kaže da su upravo uredski radnici najugroženiji.
Česte su tromboze vena, ugrušaka krvi duboko u venama koje nastaju upravo kao posljedica beskonačnog sjedenja za kompjutorom.
Iako su ovom bolesti pogođeni i ljudi koji često putuju ili lete avionom, istraživanje kaže da su upravo uredski radnici najugroženiji.
Želučane tegobe:Neke tipkovnice udomljuju 150 puta više bakterija od prihvatljive razine što ih čini opasnijima od zahodske školjke, što se pokazalo testiranjem uredskih tipkovnica na želučane bakterije kao što su stafiloki i Escheria Coli. Da ne osjetite simptome slične trovanju nakon ručka ili pokupite neku opasniju bolest, nemojte jesti za radnim stolom i često čistite svoju tipkovnicu.
Debljanje: Što više vremena provodite u sjedećem položaju, veće su šanse da ćete se udebljati.
Sjedenje oslabljuje mišiće trbuha. Probajte sjediti što je moguće uspravnije i s vremena na vrijeme stegnuti mišiće trbuha.
Podbradak, veća stražnjica, trbuščić i opuštena ramena najčešći su pokazatelj uredskog posla. Također, najnovija su istraživanja pokazala da pretjerano grijanje sprječava aktivaciju takozvane smeđe masnoće koju tijelo koristi za održavanje topline. Očuvajte svoju liniju vježbanjem nakon posla. U položaju kad su vaše noge pod kutom od 90 stupnjeva tetive koljena i bedara su skraćene, a mišići stražnjice se šire. Kako bi smanjili ovaj problem ustanite i sjednite nekoliko puta i razgibajte mišiće.
Vid i bore oko očiju:Dugotrajno buljenje u ekran umara oči, povećava rizik od glaukoma, škiljenja i stvara više bora oko očiju. Sjedenje doprinosi i nastanku bora na vratu, posebice, ukoliko vam kompjuter i stolica nisu pravilno podešeni. Poželjno je svakih 20 minuta dići glavu i zagledati se u neki udaljeni predmet.
Negativne posljedice sjedenja probajte spriječiti radnjama koje možete svakodnevno koristiti, odgovaranjem na telefonske pozive stojeći ili šetajući . koristite stepenice što češće možete. Odbacivanje lifta će povećati protok krvi u mozak te podići razinu energije.
Svakih sat i pol do dva sata, uzmite pauzu na poslu. Izađite na zrak i iskoristite desetak minuta pauze za šetnju. U uredu pronađite kutak u kojem možete izvoditi vježbe istezanja.
Feb 27, 2021
Kolegijalnosti na poslu
Na poslu mnogi od nas provode mnogo više vremena nego u okruženju vlastite obitelji, pa osobe s kojima radimo često postanu dijelom našeg života.. Stara uzrečica kaže da u životu ne možemo birati jedino roditelje, ali u nešto modernijoj varijanti tu bi valjalo dodati i kolege s posla. Ključ uspjeha na radnom mjestu su dobri kolegijalni odnosi. Suradnja i uvažavanje kako kolega tako i nadređenih/podređenih nerijetko je važan oslonac u karijeri svakog poslovnog čovjeka ili žene. No iako se u teoriji ta formula čini jednostavnom, u praksi je situacija nešto drugačija. A što učiniti (ili izbjegavati) kako bi odnosi ostali netaknuti.
Iza svake uspješne tvrtke stoji kvalitetan poslovni tim koji funkcionira na temeljima zdravih kolegijalnih odnosa. Kolegijalnost na poslu dvostruki je izazov koji podrazumijeva davanje s jedne i primanje s druge strane. Dakle, ako je potrebno, konstruktivno kritizirajte kolege, ali budite spremni i primiti kritiku te korigirati sebe i svoj rad. Ako netko od kolega previše uopćeno kritizira vaš rad, zamolite ga da vam detaljnije pojasni svoj stav. Pitajte ga ima li kakve konkretne prijedloge. Ne odbacujte konstruktivne savjete kolega, iskoristite ih kako biste poboljšali svoj rad i prebacili fokus s onog što nije valjalo na ono što je u vašem radu dobro i vrijedno pohvale. Dobri međuljudski odnosi među kolegama na poslu omogućit će nesmetanu razmjenu mišljenja, ideja, iskustava i savjeta. To će dodatno učvrstiti kontakte unutar vašeg poslovnog tima, koji će brže i kvalitetnije ostvarivati postavljene radne zadatake. Poštovanje prema svojim kolegama iskažite i odgovornim odnosom prema poslu, savjesnim izvršavanjem zadataka i poštivanjem zadanih rokova. Nitko ne voli čuti kritike na račun posla u koji je uložio mnogo truda i vremena, pa je važno da kolegu konstruktivno kritizirate tako da ga ne povrijedite. Počnite pohvalom. Recite kolegi da vas je zaintrigirala njegova ideja, a potom dodajte “ako je dobro obradimo i proširimo, posao ćemo uspješto okončati”.
Na poslu mnogi od nas provode mnogo više vremena nego u okruženju vlastite obitelji, pa osobe s kojima radimo često postanu dijelom našeg života.. Stara uzrečica kaže da u životu ne možemo birati jedino roditelje, ali u nešto modernijoj varijanti tu bi valjalo dodati i kolege s posla. Ključ uspjeha na radnom mjestu su dobri kolegijalni odnosi. Suradnja i uvažavanje kako kolega tako i nadređenih/podređenih nerijetko je važan oslonac u karijeri svakog poslovnog čovjeka ili žene. No iako se u teoriji ta formula čini jednostavnom, u praksi je situacija nešto drugačija.
Pripremili smo za vas par savjeta kako da uvijek budete sretni, pozitivni i djelujete neočekivano na druge kolege s kojima radite.
1. Budite odgovorni – Dolazite na posao na vrijeme, ne dopustite da vas itko čeka. Ukoliko kasnite ispričajte se, ne samo šefovima već i svima ukoliko ste na bilo koji način ugrozili potrebe firme ili ih prisilili da dok vas nije bilo obavljaju vaš posao. Ukoliko znate nekog tko učestalo kasni na posao, a nitko oko toga ne vodi brigu, pokušajte na miran način pristupiti tom problemu, bez da jedan dan potpuno puknete i sve kažete. Ukoliko i nakon razgovora kolega ili kolegica ponavlja istu grešku, popustite. Jednog dana će se vidjeti vaši, i njegovi/njeni rezultati rada. Budete li pokazali da ste odgovorni, sposobni i da se na vas može računati, takve kvalitete će se sigurno vidjeti, i ukoliko ništa drugo, barem ste primjer ostalima koji se tako ne ponašaju.
2. Pokažite suradnju – Ako vas nova kolegica upita za pomoć, pomozite joj, ukoliko vas kolega zamoli da mu donesete papire donesite mu. Šef vas moli da ostanete sat vremena dulje, popustite. Međutim, ne dajte se iskorištavati, naravno. Također, ne budite mrtvo puhalo i nemojte brojati nekome usluge. Ne dopustite da vam nešto bude teško napraviti, pogotovo prema kolegama za koje znate da bi istu stvar napravili za vas. Ukoliko je atmosfera na mjestu gdje radite napeta, vi budite inicijator koji će sazvati kratki sastanak i iznijeti sve moguće prijedloge kako bi posao bolje funkcionirao. Saslušajte i tuđe prijedloge i pronađite red, pravila i mogućnosti koji će svima odgovarati. Podjela poslova je najefektivniji i najbolji način svakog rada i suradnje.
3. Širite pozitivnu energiju – Iako vam je loš dan, ustali ste na lijevu nogu, nešto je pošlo po krivu ili jedva čekate da vam prođe utorak, sjetite se da vaš osmijeh može uljepšati nečiji dan. Svaki dan se može popraviti koliko god je loš. Ukoliko budete cijeli dan tužni, neraspoloženi, vjerovali ili ne, to se toliko jako i snažno prenosi na ostale osobe - kao viroza. Samim time dolazi i činjenica da s jednom lošom stvari, dolazi i druga, baš zato što se osjećate loše, loše okolnosti će vas pratiti cijeli dan. Ne dopustite da vam to pokvari dan. Ukoliko dan krene u tom smjeru, svakako se potrudite ga popraviti. Takav dan je idealan da napravite nešto za sebe. Kupite si kakvu sitnicu. Bila to čokoladica ili cipele, ovisno o mogućnostima, uživajte u tom trenutku koliko god možete. Zapamtite taj trenutak. Neka vas prati cijeli dan.
4. Počastite kolege – Prilika ne mora uvijek biti posebna. Primjerice, ako vam je rođendan ili slavite nešto drugo. Iznenadite kolege, ili barem bliže kolege sa kojom litrom soka, i kolačima. Neka se počaste, atmosfera će taj dan biti odlična, a isto možete očekivati i od njih koji drugi dan. Time pokazujete kolegijalnost i spremnost na daljnji rad te uzajamno poštovanje. Oni će to cijeniti, a vi ćete biti sretni što ste unijeli malo duha u radni odnos. Isto vrijedi i za kavu. Počastite koji put kolegicu s posla kavom. Takve stvari se cijene i osim kolegijalnosti nerijetko prelaze i u prijateljstvo van firme.
1. Budite odgovorni – Dolazite na posao na vrijeme, ne dopustite da vas itko čeka. Ukoliko kasnite ispričajte se, ne samo šefovima već i svima ukoliko ste na bilo koji način ugrozili potrebe firme ili ih prisilili da dok vas nije bilo obavljaju vaš posao. Ukoliko znate nekog tko učestalo kasni na posao, a nitko oko toga ne vodi brigu, pokušajte na miran način pristupiti tom problemu, bez da jedan dan potpuno puknete i sve kažete. Ukoliko i nakon razgovora kolega ili kolegica ponavlja istu grešku, popustite. Jednog dana će se vidjeti vaši, i njegovi/njeni rezultati rada. Budete li pokazali da ste odgovorni, sposobni i da se na vas može računati, takve kvalitete će se sigurno vidjeti, i ukoliko ništa drugo, barem ste primjer ostalima koji se tako ne ponašaju.
2. Pokažite suradnju – Ako vas nova kolegica upita za pomoć, pomozite joj, ukoliko vas kolega zamoli da mu donesete papire donesite mu. Šef vas moli da ostanete sat vremena dulje, popustite. Međutim, ne dajte se iskorištavati, naravno. Također, ne budite mrtvo puhalo i nemojte brojati nekome usluge. Ne dopustite da vam nešto bude teško napraviti, pogotovo prema kolegama za koje znate da bi istu stvar napravili za vas. Ukoliko je atmosfera na mjestu gdje radite napeta, vi budite inicijator koji će sazvati kratki sastanak i iznijeti sve moguće prijedloge kako bi posao bolje funkcionirao. Saslušajte i tuđe prijedloge i pronađite red, pravila i mogućnosti koji će svima odgovarati. Podjela poslova je najefektivniji i najbolji način svakog rada i suradnje.
3. Širite pozitivnu energiju – Iako vam je loš dan, ustali ste na lijevu nogu, nešto je pošlo po krivu ili jedva čekate da vam prođe utorak, sjetite se da vaš osmijeh može uljepšati nečiji dan. Svaki dan se može popraviti koliko god je loš. Ukoliko budete cijeli dan tužni, neraspoloženi, vjerovali ili ne, to se toliko jako i snažno prenosi na ostale osobe - kao viroza. Samim time dolazi i činjenica da s jednom lošom stvari, dolazi i druga, baš zato što se osjećate loše, loše okolnosti će vas pratiti cijeli dan. Ne dopustite da vam to pokvari dan. Ukoliko dan krene u tom smjeru, svakako se potrudite ga popraviti. Takav dan je idealan da napravite nešto za sebe. Kupite si kakvu sitnicu. Bila to čokoladica ili cipele, ovisno o mogućnostima, uživajte u tom trenutku koliko god možete. Zapamtite taj trenutak. Neka vas prati cijeli dan.
4. Počastite kolege – Prilika ne mora uvijek biti posebna. Primjerice, ako vam je rođendan ili slavite nešto drugo. Iznenadite kolege, ili barem bliže kolege sa kojom litrom soka, i kolačima. Neka se počaste, atmosfera će taj dan biti odlična, a isto možete očekivati i od njih koji drugi dan. Time pokazujete kolegijalnost i spremnost na daljnji rad te uzajamno poštovanje. Oni će to cijeniti, a vi ćete biti sretni što ste unijeli malo duha u radni odnos. Isto vrijedi i za kavu. Počastite koji put kolegicu s posla kavom. Takve stvari se cijene i osim kolegijalnosti nerijetko prelaze i u prijateljstvo van firme.
Svatko od nas u određenoj mjeri kreira atmosferu u svojoj radnoj sredini. Vlastitim primjerom možemo doprinijeti da se loša situacija promijeni na bolje .
Suradnja i međusobno uvažavanje provjereni su i jedini ispravni put ka uspjehu i osobnom zadovoljstvu.
Feb 21, 2021
Kako se jednostavno i brzo motivirati za posao?
Psiholozi tvrde da postoje rješenja u obliku sitnih savjeta koji, iako naoko djeluju jednostavno, imaju učinka i pridonose boljoj poslovnoj motivaciji. Važno je steći snagu za redizajn samoga sebe i početi raditi kako valja imajući na umu da samo predanošću prema onom što radite donekle posao možete pretvoriti u zabavu i postići određenu razinu zadovoljstva.
Kako biste ostvarili svoje ciljeve motivacija je neophodna. Bez nje se ništa ne može postići.
Postoje dani kada se čini nemoguće ustati iz kreveta, pokrenuti se i motivirati se za bilo što. Pa ipak, kako biste ostvarili svoje ciljeve, motivacija je neophodna. Bez nje, ništa se ne može postići. Odgovornosti i zadaci će se nagomilati, život postati presložen, a tada će motivaciju biti još teže pronaći. Međutim, uz nekoliko jednostavnih savjeta možete se motivirati svaki dan.
1. Prestanite razmišljati kako je to što raditi težak posao
Ako na projekt na kojem radite ne gledate kao naporan, već radije kao nešto što će vam pomoći u karijeri, onda ćete lakše doći i do energije potrebne za njegov završetak.
Ako na projekt na kojem radite ne gledate kao naporan, već radije kao nešto što će vam pomoći u karijeri, onda ćete lakše doći i do energije potrebne za njegov završetak.
2. Razdijelite zadatke na manje ciljeve
Sigurno ste ovaj savjet čuli i ranije, ali jeste li ga pokušali primijeniti na motivaciju? Završetak velikog projekta može biti obeshrabrujući ako ne znate odakle početi. Kako možete nešto završiti ako ne znate gdje početi? Umjesto da se usredotočite na ogromni, strašni cilj, radite jednu po jednu stvar i razdijelite veliki cilj u ideje koje ćete lako odraditi jednu po jednu.
Sigurno ste ovaj savjet čuli i ranije, ali jeste li ga pokušali primijeniti na motivaciju? Završetak velikog projekta može biti obeshrabrujući ako ne znate odakle početi. Kako možete nešto završiti ako ne znate gdje početi? Umjesto da se usredotočite na ogromni, strašni cilj, radite jednu po jednu stvar i razdijelite veliki cilj u ideje koje ćete lako odraditi jednu po jednu.
3. Čitajte svaki dan
Iako se čini kontra produktivnim odvojiti vrijeme za čitanje kad je ono što stvarno trebate motivacija za posao, ponekad je potrebno učiniti nešto naizgled nepovezano kako biste se uhvatili u koštac s tim zadatkom. Stvaranje dnevne navike čitanja jedna je od stvari koja bi mogla dugoročno utjecati na vaš misaoni proces i inspirirati vas u svim segmentima vašeg života.
Iako se čini kontra produktivnim odvojiti vrijeme za čitanje kad je ono što stvarno trebate motivacija za posao, ponekad je potrebno učiniti nešto naizgled nepovezano kako biste se uhvatili u koštac s tim zadatkom. Stvaranje dnevne navike čitanja jedna je od stvari koja bi mogla dugoročno utjecati na vaš misaoni proces i inspirirati vas u svim segmentima vašeg života.
4. Prestanite se zamarati nebitnim stvarima
Pažljivo provjerite svoju listu i riješite se svega što je potpuno demotivirajuće ili nepotrebno. Nije uvijek poželjno završiti nešto ako se ne možete sjetiti razloga zašto ste to uopće i počeli raditi.
5. Odvojite vrijeme za sebe
Nerealno je očekivati biti pun energije cijelo vrijeme i imati želju probijati se kroz zadatke stalno. Morate si dati vrijeme za odmor, a ako to znači da morate definirati kada ćete se isključiti iz obaveza vezanih uz posao, svakako to napravite. To će vam pomoći da predanije i pametnije iskoristite vrijeme koje ste odredili za posao.
6. Jednostavno to učinite
Ovo je jedan stvarno vrijedan savjet: Umjesto da okolišate, prisilite se da se osjećate motivirano. Što bi se moglo dogoditi ako samo krenete i počnete raditi posao koji morate obaviti? Uronite u projekt i vjerujte da ćete biti usmjereni na zadatak.
7. Proslavite pobjede
Ako stalno čekate da se nešto dugoročno isplati, zaboravljate koliko su važne male pobjede. I može biti izazovno ostati motiviran i imati stvari pod kontrolom ako nema nagrade na vidiku. Nagradite se za male stvari i ne podcjenjujte koliko zadovoljstva vam mogu donijeti ta mala priznanja.
Nеmојtе ѕе bојаtі nеuѕрјеhа, јеr је ѕtrаh оd nеuѕрјеhа јаk dеmоtіvіrајućі fаktоr. Ukоlіkо, uѕрrkоѕ ѕvеmu, nе uѕріјеtе u оѕtvаrеnјu zаdаnоg сіlја, рrіhvаtіtе nеuѕрјеh kао nеštо štо ѕе роnеkаd dоgаđа і budіtе ѕроkојnі znајućі dа ѕtе dаlі ѕvе оd ѕеbе.
Feb 16, 2021
Kako sačuvati zdravlje u uredu?
Što je više ljudi u jednoj prostoriji, to su veće mogućnosti za zarazu. Najveći problem nisu ljudi koji kišu ne stavljajući ruku na usta, nego stvari koje svi mi koristimo i dodirujemo jer virusi se prenose i ako se dodirnu stvari koje je dodirnula zaražena osoba.
Istraživanja su pokazala da je najčišća stvar u vašem uredu gornja strana poklopca za školjku u toaletu, zato što se često čisti. Radni stolovi i drugi zajednički predmeti koje koriste zaposlenici sadrže bar 400 puta više bakterija od zahodske školjke.
Najviše bakterija na sebi imaju: telefon, monitor računala, tipkovnica i miš, strojevi za kopiranje, faks strojevi, gumbi dizala, uredska kuhinja(sudoper, radne površine, drške posuda za kuhanje).
Da bi ste smanjili rizik od bolesti koje uzrokuju virusi, tijekom radnog dana:
– Često perite ruke sapunom i toplom vodom. Kada završite s pranjem, papirnatim ubrusom ih obrišite kako biste izbjegli ponovno prenošenje preko ručnika.
– Koristite alkoholnu tekućinu za ruke, s obzirom da djeluje antiseptički.
– Ne dodirujte nos, uši ili usta, jer tako možete proširiti mikrobe. Svaka osoba to napravi u prosjeku 16 puta na sat.
– Koristite maramicu za dezinfekciju kada koristite stvari koje mnogi dodiruju. Obrišite stol i stvari na njemu jednom dnevno.
– Izbjegavajte rukovanje i grljenje.
– Ne preskačite obroke . Unosite dosta vitamina C.
– Otvarajte prozore i vodite računa da barem 4-5 puta dnevno prozračiti radni prostor.
– Posljednje i najvažnije – ako ste prehlađeni, ostanite kod kuće. Svi volimo misliti da smo nezamjenjivi, ali ne postoji dovoljno jak izgovor za ugrožavanje drugih. Ako možete, radite od kuće.
Rad u uredu može donijeti čitav niz ozbiljnih zdravstvenih problema koji negativno utječu ne samo na radni proces, već i na svakodnevni život. Na primjer, bol u leđima, kronični umor, sindrom karpalnog tunela i druge neugodne bolesti. Možete ih izbjeći poštujući nekoliko jednostavnih pravila.
Razlog većine uredskih bolesti je taj što ljudi moraju provesti sate radeći za računalom i sjedeći u istom položaju. To neizbježno uzrokuje poremećaje cirkulacije (dok osoba sjedi, krvne žile su mu zakrčene), kao i bolove u leđima i vratu, koji se mogu razviti u osteohondrozu.
Da to stanje ne dovede do razvoja „ozbiljnih“ bolesti, koja se ne mogu riješiti bez medicinske pomoći, morate pravilno rasporediti opterećenje na mišiće i kralježnicu. Leđa trebaju biti ispravljena, a zdjelicu treba privući blizu naslona stolice, težina tijela treba biti usmjerena na stražnjicu, a ne na kralježnicu. Brojne jednostavne vježbe koje se mogu izvoditi bez odvajanja od posla pomoći će opuštanju ukočenih mišića. Da biste izravnali umorna leđa, morate staviti jednu ruku na stražnju stranu glave, a drugu staviti iza leđa tik ispod lopatica, a zatim se saviti u donjem dijelu leđa, dok glavu bacate natrag tako da stražnji dio glave počiva na ruci. Na kraju je ponekad korisno ustati i hodati kako biste promijenili opterećenje na leđima.
Na isti način može se spriječiti stvaranje proširenih površinskih vena i tromboze, odnosno krvnih ugrušaka izazvanih satima sjedenja. Pokušajte spriječiti da vam noge oteku. Često ih ispružite, zatvorite i otvorite koljena, a također izbjegavajte pozu od nogu do nogu. Zanimljivo je da noge bačene na stol, iako nadilaze pravilno ponašanje, imaju vrlo povoljan učinak na krvne žile. Česta je i pojava boli prstiju i šake. Izazvan je pritiskom na živac medijanus u ručnom zglobu, a čak tri puta je češći kod žena nego kod muškaraca. Zato obavezno koristite ergonomske tipkovnice, svakih 15 minuta istegnite svoje ručne zglobove, a kad dođete doma, stavite led i radite kružne pokrete u svojim ručnim zglobovima.
Stajanje ispred monitora može uzrokovati takozvani sindrom suhog oka, čiji se simptomi očituju u osjećaju suhoće, svrbežu i peckanju u očima, umoru prilikom čitanja, iritaciji i crvenilu očiju. Da biste spriječili pojavu ovog sindroma, trebate piti dovoljnu količinu tekućine tijekom dana. Uz to, uporaba hidratantnih kapi za oči pomaže u borbi protiv sindroma suhog oka. Ni u kojem slučaju ne trljajte oči prstima - to će samo pojačati iritaciju.
Tunelski sindrom, sindrom pritiska živca u zglobu, koji se očituje trncem, drhtavicom, drhtanjem u prstima i bolovima u zglobovima, također pripada računalnim bolestima. Ruka s kojom ljudi drže miša posebno je pogođena ovim problemima. Izbjegavanje tunelskih sindroma vrlo je jednostavno. Radno mjesto potrebno je organizirati tako da kod rada s tipkovnicom kut savijanja ruke u laktu bude ravan, a pri radu s mišem ruku položite na stol, što je dalje moguće od ruba. Također je korisno izvoditi najjednostavnije vježbe za ruke - tresti ih, stisnuti i stisnuti šake, zakretati ih oko svoje osi i ponekad masirati dlanove.
Na inicijativu Međunarodne organizacije rada (ILO), 28. travnja 2003. godine po prvi puta je obilježen Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu. Od tada, svake godine toga dana odvijaju se razne promotivne kampanje usmjerene prevenciji nesreća na radu i profesionalnih bolesti na globalnoj razini. Odlukom Hrvatskog sabora 2007. godine je taj isti datum proglašen i kao Nacionalni dan zaštite na radu u Republici Hrvatskoj.
Feb 9, 2021
FENG SHUI - pomoć za podizanje kvalitete rada u uredu
Eliminiranja suvišnih stvari i bolja organizacije računala, mirisi koji će poboljšati raspoloženje i potaknuti energiju – sve ovo može pomoći da da vaš ured postane ugodno mjesto za rad, ali i da ostvarite bolje odnose s kolegama.
Uredski prostor zrcalo je vašeg posla i karijere.Uredski dizajn nevjerojatno je važan, a Feng Shui može pomoći da transformirate svoj radni prostor. Primjenom osnovnih Feng Shui savjeta možete znatno poboljšati produktivnost i kreativnost na poslu, ali i ostvariti značajne pomake u odnosu s vašim suradnicima.
Drevna kineska filozofija koja donosi mnoge blagodati, zove se ‘vjetar i voda’ ili ‘feng shui’. Sam njezin naziv odnosi se na način gibanja chi-energije, koja povezuje sve što postoji. Među ostalim načelima feng shuija, nalaze se yin i yang (pasivna i aktivna energija), pet elemenata (drvo, vatra, zemlja, metal, voda) i osam smjerova kompasa. Kineski carevi primjenjivali su principe feng shuija kako bi zaštitili svoj položaj. Prema feng shui teoriji, svemir oko nas organizirao je sve po određenom redu i poretku. Feng shui pomoći će vam uklopiti se u taj red, dok ćete se vi poduprijeti energijom za ostvarenje osobnih/poslovnih ciljeva. Feng shui vas usmjerava na organizaciju ureda i misli, povećava blagostanje, smanjuje stres, poboljšava zdravlje, smanjuje nesanicu, napetost, razdražljivost, poboljšava financije, privlači nove klijente, povećava radni elan, pomaže uspostavljanju skladnih odnosa s kolegama…. To je razlog zbog čega vodeće svjetske banke i kompanije koriste feng shui za uređenje svojih ureda. Za oblikovanje radnog okoliša prema načelima feng shuija bitan je slobodan protok chi-energije.
Donosimo 6. prijedloga koje možete jednostavno upotrijebiti za kvalitetniji rad u uredu.
1 Zidovi i prozori
Zidovi i prozori, kutovi kvadratne sobe trebaju se nečime ublažiti: komadom namještaja, sobnom biljkom i sl. Nije preporučljivo sjediti okrenut leđima vratima ili prozoru, već gledati prema vratima. Dok ste u uredu, ne smijete biti okrenuti leđima prema prozoru. Ne možete li izbjeći takav razmještaj, objesite komad reflektirajućeg materijala uokolo prozora i malo vjetrovno zvonce iznad. Stavite sliku planina iza svoje stolice.
2 Očistite prostor u uredu
Bacite sve pokvarene i neupotrebljive stvari, one koje niste koristili godinama i upitno je hoćete li ih ikada više koristiti. Kantu za smeće treba prazniti svaki dan, sve nepotrebne papire i stvari (kao i bilo što pokvareno ili slomljeno) treba pobacati, sva dokumentacija treba biti posložena i lako dostupna.
3 Osobno računalo
Kao desktop wallpaper stavite fotografiju opuštajućeg krajolika, koji predstavlja elemente vode, zraka, vatre i zemlje. Izbrišite sve nepotrebne e-mailove i sve ono što vam više ne treba. Morate li sačuvati važne podatke, te mailove organizirajte u posebne foldere (mape) i maknite ih iz inboxa. Takve foldere označite opisnim imenima ili imenima ljudi koji su vam ih poslali. Prazan i uredan inbox priziva nove prilike i nove kontakte – dok onaj prepuni sprječava da vas oni pronađu. Računalo postavite prema sjevernom ili zapadnom dijelu radne sobe ili ureda, kako biste na taj način povećali kreativnost. Ukoliko računalo koristite za stvaranje zarade, postavite ga jugoistočno. Također, što je više moguće sakrijte kablove u uredu.
4 Zrak u uredu
Zrak u uredu preporučljivo je osvježiti aromama limuna i naranče za poboljšanje raspoloženja i koncentracije, lakše izdržavanje napora; dok će vas mirisi bergamota, lavande i melise opustiti.
Ustajali zrak može biti odgovoran za umor, nedostatak motivacije i elana u uredskom prostoru. Mali ventilator, fontana za stol ili čak akvarij mogu pomoći spriječiti stagnaciju i potaknuti pozitivne vibracije.
Biljke su također odličan način za donošenje svježe energije iz prirode u ured (naravno, ako se dobro brinete o njima). Osim što predstavljaju nevjerojatnu demonstraciju kreativnosti i rasta, izaberite one koje ne samo da izgledaju lijepo, nego pročišćavaju i osvježavaju zrak. Zdrave biljke uvijek su dobar Feng Shui element gdje god da se nalaze, samo ih smjestite tamo gdje će imati prilike napredovti.
Sjedite u najudaljenijem uglu ureda ili radne sobe jer ćete na taj način imati pregled nad svim aktivnostima, dakle bit ćete u poziciji ‘nadređenog’. Nemojte sjediti u istoj liniji s vratima, jer ste tako na udaru negativne energije. Radni stol zaobljenih linija smjestite na poziciji s koje možete vidjeti vrata, ali da niste direktno nasuprot njih ili odmah do njih; zid neka bude iza vas, kako bi vam osigurao zaštitu. Izbjegavajte ravne linije i oštre rubove, a područje ispred stola (i na stolu) nemojte pretrpati raznim uređajima, registratorima, uredskom opremom, jer će zaustaviti protok energije i stvoriti ozračje napetosti. Sve predmete koji se gomilaju na stolu (olovke, spajalice, papire i slično) uredno pospremite u dekorativne kutije, ladice, ormare. Stol treba biti postavljen tako da možete vidjeti ulaz u prostoriju, mora biti stabilan, a radna ploha ne smije biti prozirna.
S prednje strane stol treba imati barem djelomičan zaklon, a iza leđa čvrsto zaleđe, najbolje zid, te nikako nije dobro da se stol nalazi usred prostora. Treba biti uredan i na njemu bi se trebao nalaziti samo dnevni, najviše tjedni poslovni plan. Ako ste u poslu okruženi s mnogo papira ili dokumenata, organizirajte ih u mape, fascikle i sl. Ako na vašem stolu vlada gužva i nered, time blokirate mogućnosti i pristizanje novih informacija.
S prednje strane stol treba imati barem djelomičan zaklon, a iza leđa čvrsto zaleđe, najbolje zid, te nikako nije dobro da se stol nalazi usred prostora. Treba biti uredan i na njemu bi se trebao nalaziti samo dnevni, najviše tjedni poslovni plan. Ako ste u poslu okruženi s mnogo papira ili dokumenata, organizirajte ih u mape, fascikle i sl. Ako na vašem stolu vlada gužva i nered, time blokirate mogućnosti i pristizanje novih informacija.
Naravno, cilj je imati što je moguće više prirodnog svjetla, a svoje pauze, ma kako kratke bile, provoditi vani kako biste uživali u prirodnoj svjetlosti i svježem zraku. A ako imate priliku nadograditi uredsku rasvjetu, iskoristite je i odaberite neku koja imitira dnevno svjetlo.
Feb 1, 2021
Empatija u radnom okruženju
Empatija, odnosno sposobnost razumijevanja tuđih emocija, često se smatra prednošću u životu. Činjenica da možete razumjeti kako se netko osjeća i da se možete postaviti u njegov položaj, vrijedna je sposobnost koja vam može pomoći da uspostaviti čvršće veza s osobama koje vas okružuju.
Teškoća koju imaju mnoge radne organizacije je razumijevanje kako se empatija na radnom mjestu uklapa u njihov standardni obrazac za upravljanje učinkom. Uobičajeno se zaposlenike ocjenjuje prema tehničkom znanju i poslovnoj kompetenciji. Oni zaposlenici koji svoje vrijeme i energiju posvećuju izgradnji odnosa s drugim zaposlenicima mogu se ocijeniti kao suigrači koji ne daju jednak doprinos.Odvajanje vremena za razumijevanje vaših suradnika može zahtijevati dragocjeno radno vrijeme od svih uključenih kako bi se stvorila ta vrijedna veza.
Ukoliko na početku svoje karijere pokažete da ste empatična osoba, puna razumijevanja za tuđe probleme i nevolje, ljudi će vas voljeti. No, to ne znači i da će isto o vama misliti osobe na vodećim pozicijama. Uostalom, ne reagiraju svi na empatiju jednako.
Postoje osobe koje će vašu empatičnost shvatiti kao slabost i pokušati vas iskoristiti.
Upravo je zbog toga ključno pronaći granice empatije na poslu. Umjesto da se stalno oslanjamo na empatiju i pokušamo razumjeti ljude oko nas, trebali bi se oslanjati na zdrav razum kako bi odluke koje donesemo bile dobre ne samo za nas, nego i za ljude s kojima radimo.
To ne znači da u potpunosti treba zaboraviti na empatiju na poslu. Naprotiv, to je vrijedna vještina odnosno sposobnost koja može pomoći da budemo bolji manageri i lideri.
Dakle, nema konkretnog odgovora gdje je granica empatiji na poslu. Granice biste trebali postaviti sami ovisno o situaciji u kojoj se nalazite. Dobro je ponekad pokazati svoju ljudsku stranu i razumijevanje za probleme s kojima se vaši suradnici ili podređeni susreću. No, pri tome ne smijete izgubiti perspektivu i ravnotežu u cijeloj situaciji.
Područja u kojima je empatija ključna:
Oblikovanje poruke: za uspješnu komunikaciju, pomaže ako imate osjećaj kako će vaša poruka biti primljena: isprika, nagovor, čestitka ili izricanje neke ružne vijesti
Izricanje poruke u vremenu: - "timing". Empatija vam pomaže odlučiti kada nešto izreći, a kada ne.
Liderstvo, motivacija, inspiracija drugima: ako je vaš cilj pokrenuti (ili zaustaviti) druge osobe, odluke koje trebate donijeti bit će uspješnije ako prepoznate i uzmete u obzir osjećaje onih na koje se odnose.
Pregovori i rješavanje konfliktnih situacija: postizanje dogovora koji je prihvatljiv svim uključenim stranama bit će lakši ako razumijete ono što druga strana doživljava i proživljava.
Empatija je važna za otvorenu komunikaciju, poticanje drugih da slobodnije iznesu svoje ideje i prijedloge, stvaranje radnog okruženja koje potiče nastajanje kreativnih rješenja. Eliminira nerazumijevanje, greške u komunikaciji i stvaranje zabuna. Pomaže boljoj komunikaciji s poslovnim partnerima, i najvažnije: klijentima i/ili kupcima.
U danskim je školama jedan sat tjedno posvećen lekcijama iz empatije, Pohađanje sata o empatiji pruža ogromno zadovoljstvo i radost danskoj djeci i priprema ih da odrastu u sretne odrasle osobe.Danci su jedan od najsretnijih naroda na svijetu.
Jan 14, 2021
Pravilna prehrana na poslu – sitne promjene za zdrav okus!
Na poslu se misli o poslu, a ne o hrani – rekli bi šefovi u očekivanju maksimalnog truda svojih radnika. Mnogi se hrane nekvalitetno upravo zbog posla. Tijekom dana jedu vrlo malo i najčešće jednolično te kad dođu doma pojedu obilni kasni ručak ili večeru što nikako nije dobro.
Kod ikakvih govora o zdravoj prehrani, nutricionisti uvijek napominju da je doručak najvažniji obrok u danu. Ljudi ga nerijetko preskaču te je već tu bitno napomenuti da nikako ne valja preskakati doručak, a on ne mora biti obilan. Portal Adiva ljekarne savjetuje kako bi plan doručka trebao pokriti cijeli tjedan pritom pazeći da je hranjiv i zdrav.
„Ako niste skloni jesti rano ujutro, ponesite doručak u ured, zajedno sa zdravim grickalicama koje će vam pomoći u trenucima gladi – orašasto i suho voće, banane, možete ponijeti i pecivo od cjelovitih žitarica i slično“, prenosi Adiva.
Portal Kreni Zdravo! isto piše o važnosti prehrane na poslu i preporučuje u jednom svom članku zlatna pravila kojih se treba pridržavati. Tako napominju da je bitno jesti svježu hranu (katkad je dovoljno samo samljeti voće poput jabuke kruške kiwija sa špinatom, zelenom salatom i malo vode) te unositi ugljikohidrati koji daju energiju i sporije se razgrađuju (poput integralnog kruha, cjelovitih žitarica, graha itd.). Bitno je da se hrana i ispravno kombinira jer pogrešan redoslijed unosa hrane može biti kontraproduktivan. Jedan takav primjer je kombinacija životinjskih proteina i škrobnih ugljikohidrata. „Kod ovakve kombinacije problem je u tome što se škrob počinje probavljati u našim ustima izlučivanjem ptijalina (alkalnog enzima), te se ovaj alkalni proces nastavlja kada škrob dođe do želuca. U tom procesu blokira se probava enzima koji su potrebni za probavu životinjskih proteina. Ili jednostavno rečeno, alkalni zahtjevi za probavom škroba se sukobljavaju u želucu s kiselim zahtjevima proteina što dovodi do truljenja, fermentacije te loše i usporene probave“, upozoravaju na Kreni Zdravo!
Ljudi često traže savjete kada bi bilo najbolje jesti, no stranica Encian naglašava kako to „ponajviše ovisi o našim individualnim potrebama i o prirodi posla kojeg radimo“ te je jedino sigurno da se doručak ne smije preskakati, a ostale obroke valja rasporediti prema mogućnostima.
„Važno je da tijekom dana na poslu pojedemo nešto kvalitetno što će nam osigurati važne nutrijente i zasititi nas. Tako ćemo imati energije za izazove na poslu, a nećemo često morati posezati za spomenutom nezdravom hranom i grickalicama“, prenosi Encian.
Encian ujutro predlaže jesti voće zbog vitamina, minerala i vlakana te Muesli i kaše koji će vam dati osjećaj sitosti i energiju. Isto tako, nastavljaju dalje, prije posla možete pripremiti Smoothie i ponijeti ga na posao ili ponijeti i jogurte koje možete obogatiti voćem i sjemenkama.
Što se tiče samog ručka, u Encianu su uvjereni da ne treba izbjegavati nešto što biste inače jeli, poput sendviča. Samo treba ciljati na zdraviju varijantu koja uključuje tanke šnite zobenog, raženog ili chia kruha, s puno povrća i zdravijim varijantama omiljenih nam namaza. Zdrav a ukusan ručak mogu biti i tortilje od cjelovitog brašna obogaćene chia sjemenkama, lanom ili sezamom.
Ali zato poslijepodnevna grickanja traže izlazak iz zone komfora. Čips, keksi, štapići i smoki mogu se zamijeniti sjemenkama, suhim voćem orašastim plodovima.
Možda na početku neće biti tako ukusni kao čipsevi keksi i slične slastice, ali ipak imaju dobar okus, a zdravstvene beneficije poput zdravih masnoća, proteina, vitamina, minerala i vlakana su neprocjenjive.
Jan 8, 2021
Tjelovježba na poslu: brzo i jednostavno
Kroz novinarske članke, emisije te reklame, svako malo pojavi se kakav trener koji nas želi motivirati da se pokrenemo, krenemo vježbati i trenirati. Jer je dobro za zdravlje. Jer ćemo od toga bolje spavati. Jer ćemo se bolje osjećati, smanjiti rizike od raznih oboljenja pa i smršaviti, bolje podnositi starost i izgledati bolje. Naposljetku, od tjelovježbe ćete se bolje osjećati i funkcionirat ćete na poslu. Pa ipak, upravo umor nakon posla, pored kućnih i obiteljskih obaveza glavna je izlika zašto ljudi ne vježbaju. Kome se još da vježbati prije ili poslije smjene od osam sati?
Ipak, možete spojiti ugodno s korisnim, uživati u slobodnom vremenu, a vježbati tijekom posla. Kratko ali efikasno, baš kao i u brošuri „Radimo zdravo - vježbajmo na radnom mjestu“ koju je još 2010. izdao Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Ovaj set vježbi je idealan kada vas uhvate bolovi i ukočenost od konstantnog sjedenja u uredu. Prije samog vježbanja, preporučuje se zagrijavanje koje može biti petominutni brzi hod, trčanje u mjestu u trajanju od tri minute ili trominutno penjanje uz stepenice. Evo najvažnijih savjeta iz brošure!
Ako vas boli vrat
Za razgibavanje vrata, u uspravnom sjedećem položaju lagano spustite bradu na prsa te u suprotnom smjeru zatiljak prema leđima. Također, U uspravnom sjedećem položaju naizmjenično spustite glavu prema desnom i lijevom ramenu.
Vrat treba i istegnuti. U uspravnom stojećem ili sjedećem položaju nagnite glavu polagano prema natrag. Zadržite položaj 10 sekundi opustite se. Ponovno u uspravnom stojećem ili sjedećem položaju stavite lijevu ruku na desni dio glave. Lijevi dio glave spuštajte prema lijevom ramenu te zadržite položaj 10 sekundi i opustite se. Ponovite i u drugu stranu.
Ako vas muče ramena
U uspravnom sjedećem položaju naizmjenično podižite i spuštajte ramena. Zatim kružite ramenima unatrag pa unaprijed (obje strane po 10 puta).
Kako biste ramena istegnuli, u uspravnom stojećem ili sjedećem položaju savijte ruku suprotnom rukom i lagano privucite lakat preko prsa prema suprotnom ramenu. Potisnite lakat prema suprotnom ramenu. Zadržite položaj 10 sekundi i opustite se. Vježbu ponovite i u drugu stranu.
U uspravnom stojećem ili sjedećem položaju ruke ispružite u uzručenje s prekriženim dlanovima. Istežite ruke prema gore i lagano unatrag. Zadržite položaj na 10 sekundi i opustite se.
Za leđa i trbuh
U uspravnom stojećem raskoračnom stavu primite se rukama za bokove te kružite 10 puta u lijevu, a zatim 10 puta u desnu stranu. U uspravnom stojećem raskoračnom stavu uzručite rukama, a zatim se polako spustite do pretklona te vratite u početni položaj 10 puta.
Za istezanje leđa potrebno je da u sjedećem položaju stopala i stražnjica miruju, a prsti budu su isprepleteni iza glave. Rotirajte trup u lijevu stranu, zadržite položaj na 10 sekundi, opustite se i ponovite isto na suprotnu stranu. Potom u sjedećem položaju spustite trbuh i prsa na bedrene mišiće. Rukama dodirnite nožne prste. Zadržite se tako sekundi i opustite se.
Na red za istezanje dolazi trbuh. U stojećem položaju zauzmite raskoračni stav s rukama na bokovima. 2. Potiskujući kukove prema naprijed polako savijajte u luku leđa prema natrag te đ spuštajte glavu natrag. Zadržite položaj 10 na sekundi i opustite se.
Da vam noga ne zaspi
Razgibavanje nogu počinje u stojećem stavu. Spojite noge, primite se rukama za koljena te kružite u lijevu, a zatim u desnu stranu, svaku po 10 sekundi.
U uspravnom raskoračnom stavu stanite ispred stolice te prekrižite ruke na prsima. Spuštajte se u čučanj dok stražnjicom ne dotaknete stolicu, držeći leđa uspravnim, te se vratite u početni položaj. Prilikom spuštanja udišite, a prilikom podizanja izdišite. Ponovite 10 puta.
Kako biste noge istegnuli, U stojećem položaju vrh desnog stopala uhvatite lijevom rukom. Lagano primičite petu prema tijelu, pridržavajući se drugom rukom za stolac. Zadržite položaj 20 sekundi i opustite se. Isto tako i s drugom nogom.
Iz stojećeg položaja sa skupljenim stopalima savijte se u struku prema naprijed držeći se za stražnju stranu gležnjeva. Noge zadržite ispruženima. Zadržite položaj 10 sekundi i opustite se.
Čestitamo! Dobili ste posao i počinjete u ponedjeljak. Zasigurno dobro radite, ali ulazite u novi okoliš gdje se svi već međusobno poznaju.
Strah od spoznaje da ste novi na poslu je nešto kroz što svi prolazimo, a katkada ostajete novi sve dok ne dođe netko „noviji“ od vas. Kako se više ljudi brinulo oko toga pitanja, takvo je pitanje bilo postavljeno i na stranici Lifehacker. Korisniku stranice koji je ovo postavio odgovorili su s nekoliko odličnih savjeta.
Za početak, morate naučiti kulturu tvrtke u kojoj radite. Kako se drugi zaposlenici ponašaju, kako rade, koje su im navike ručka i slično. Nemojte se ni bojati postavljati pitanja. Dapače, ako ih ne postavite, mogli bi pomisliti da ste ili presramežljivi (što je loše, jer kako ćete onda reći što trebate) ili da vas jednostavno nije briga (što je vrlo, vrlo loše). S kolegama biste trebali ići polako i više slušati nego odgovarati te ih osvojite dobrim obavljanjem vaših dužnosti. Također preporučljivo je i provjeravanje sa šefovima da li dobro obavljate svoj posao. „Pitajte nadležnog kakve biste rezultate i ciljeve trebali ostvarivati u svojim prvim tjednima i onda ih ostvarujte najbolje što možete svojim sposobnostima“, stoji kao jedan od savjeta na Lifehackeru.
Također, indijski portal Quirius ističe važnost skromnosti i ne odlaska u umišljenost. „Ne mašite sa svojim životopisom i prethodnim iskustvom pred svima“ na samom je vrhu korisnih savjeta u Quiriusovom članku. Gradite veze, pokažite želju za učenjem, probajte pronaći i mentora, djelima, a ne riječima opovrgnite negativna mišljenja o vama (ako se pojave) i odradite ono što ste rekli da budete i pratite što drugi govore – sažetak je savjeta iz Quiriusa.
Apel otprije zaposlenima
Na tragu ovih savjeta, ali i opće empatije i prisjećanja da smo svi u jednom trenutku bili novi na poslu, imajte razumijevanja i poštovanja kao kolege prema pridošlice. Čestitajte mu što je postao dio vaše tvrtke, pozdravite ga, pomognite mu kada zapne i upoznajte ga s drugim kolegama. I nipošto ne iskorištavajte činjenicu da je novi davajući mu previše obaveza prenošenjem grešaka u radu koje su se dogodile zahvaljujući vama, a ostali ne znaju da ste ih vi skrivili. Dapače, budite spremni biti mentor, ali nemojte siliti svoj utjecaj na kolegu no naglasite da ste uvijek dostupni pomoći mu da bude što bolji u svojoj karijeri. Ako novi zaposlenik dođe u sukob sa starijim kolegom, ne zauzimajte strane na temelju prethodnih poznanstva (bilo iz simpatičnosti ili nesimpatičnosti prema vašem dugogodišnjem suradniku), već probajte smiriti situaciju, saslušate obje strane i pomiriti ih. Budite ljubazni, kolegijalni i uljudni, kao što biste trebali i sa svim kolegama i nadležnima za ugodnu komunikaciju i uspješno poslovanje.
Dec 17, 2020
Sukobi na poslu – kako ostati profesionalan
Nemojte se gristi ako ne možete smisliti vašeg kolegu ili kolegicu na poslu. Nije to ništa s čime se drugi isto tako ne susreću. Sukobi na poslu se događaju i neizbježni su. Ukoliko su nerazjašnjeni, ostavljaju teške udarce na produktivnost, moral i kulturu poslovnog okruženja. No, bitno je odrediti zašto nastaju. Jesu li profesionalne naravi ili je riječ o nekakvim svjetonazorskim pitanjima. Ljepota demokracije je u slobodi izražavanja mišljenja i tolerancije prema drukčijim mišljenjima i svjetonazorima s kojim se možete, ali i ne morate slagati. Takve rasprave nemaju veze s poslom, pomislili bi neki i možda bi bili u pravu. No, normalno je da se ljudi i oko takvih stvari sukobe i da to nažalost, naruši sklad kolega po radnom mjestu. Društvo za upravljanje ljudskim resursima, SHRM osvrnulo se na tabu teme koje mogu uzrokovati sukobe na poslu u Americi: rasa.
„čelnici radnog mjesta moraju se složiti i voditi se pravom o razgovorima o rasi na radnom mjestu – i pravu da upuštanja u takve razgovore. Povećanje empatije, psihološke sigurnosti i vremena za bavljenje ovom temom stvorit će više saveznika i premostiti trenutna neslaganja bazirana na rasi“, stoji na SHRM-ovim stranicama. Slična se paralela može povući i sa političkim prepucavanjima u Hrvatskoj. Treba se pričati o njima, to je demokratsko pravo, ali čelnici radnih mjesta se trebaju pobrinuti da takvi razgovori vode ka međusobnom uvažavanju, a ne isključivosti i sukobima.
No, neki drugi sukobi doduše, nastaju iz čistih profesionalnih neslaganja i različitih gledišta profesionalaca kako najbolje obaviti radni zadatak.
Blog strastvenih pronalazitelja rješenja u kadroviranju, Atlas Staffing definirao je šest ključnih uzroka u profesionalnim sukobima na poslu i ponudio rješenja koje vam u ovom članku donosimo međuovisnost/ sukob baziran na zadacima
Sukobi nastali frustracijom međusobne ovisnosti gdje svi trebaju napraviti uskladiti obavljanje svog zadatka kako bi ostali uspješno obavili svoj zadatak (primjerice, računovođa mora čekati da mu se na vrijeme dostave točni brojevi kako bi napravio svoju analizu).
Rješenje je u efektivnom dijeljenju zadataka i komuniciranje važnosti odgovornosti na projektu. Bitno je također i razjasniti tko ima kakvu ulogu i da su svi razumjeli što im je činiti.
Sukobi s vodstvom
Svaki šef drukčije vodi i svatko drukčije reagira na drukčije stilove vodstva. Neki šefovi su karizmatični i odvažni, drugi su opušteniji i topli, treći su iznimno tehnički i strogo se drže pravila, a četvrte pak jedva da susretnete dok radite.
Kako bi se riješili potencijalni sukobi zbog načina vođenja, šefovi bi trebali biti svjesni svojeg stila vodstva i svoje interakcije s radnim navikama i osobnostima ljudi u njihovom timu. Trebaju se prilagoditi i povezati sa svojim zaposlenicima neovisno o njihovim preferencijama vodstva.
Naposljetku, svi smo različiti i od toga ne možemo pobjeći.
3.) Sukobi oko načina rada
Kao što ima različitih načina za voditi tim, ima i drukčijih načina za raditi. Neki ljudi vole raditi u grupama, a drugi kad su sami. Nekima ne trebaju smjernice za dovršiti zadatak, a drugi vole smjernice na svakom koraku. Netko uspije više posla odraditi pod pritiskom, a drugi pak vole rasporediti zadatke bolje vremenski. Kao i kod različitih načina vođenja, rješenje leži u međusobnom poštovanju i razumijevanju. Možda preferirate neki od ovih načina rada, ali u timskom radu bitna je suradnja, a za nju je potrebno naučiti nositi se s međusobnim razlikama.
4.) Sukobi temeljeni na osobnosti
Svi su različiti i neće vam se svidjeti svatko koga upoznate i rad s nesimpatičnom osobom je težak. Ipak, pomaže prisjetiti se da osoba nije nužno onakva kakvom je mi doživljavamo. Ne dopustite da ono što vidite definira sve što vidite definira što ćete misliti o nekome u budućnosti. Uvijek se radi o tome kako prepričate priču, napominju na Atlas Staffing blogu. Zamislite da vam se netko ubaci u prometnu traku dok vozite. Prva pomisao bi mogla biti da se radi o glupom kretenu. No, zamislite da vam je dijete bolesno i hitro ga vozite doktoru te se ubaciti nekome drugom u prometnu traku. Imate opravdanje za svoj potez, no osoba kojoj ste to napravili misli da ste glupi kreten.
5.) Diskriminacija
U slučajevima diskriminacije sukobi na poslu postaju ozbiljniji i potreba je intervencija. Ako dođe do diskriminacije ili maltretiranja zbog godina, rase, etniciteta, spola ili nečeg drugog, tvrtka mora reagirati i naglasiti otvorenost, prihvaćanje i razumijevanje.
6.) Sukob oko kreativne ideje Creative Idea Conflict
Sukobi prilikom razmjena ideja je izvrsna prilika da konačna ideja postane još bolja. Zaposlenici moraju prepoznati tuđe ideje, izraziti svoje vlastite i zatim prikupiti najbolje za izvrsno rješenje. Ako se dvoje ljudi ne slažu oko ideje za projekt, mogu međusobno porazgovarati i odlučiti se između dviju ideja ili naći kompromis kroz koji će obje ideje doći do izražaja. Ako treba, mogu otići i do drugog kolege/ice ili nadređenog koji bi vodio raspravu ili ponudio svoje mišljenje oko konačne odluke.
Možda sve ovo samo lijepo zvuči u članku, ali je nemoguće izvesti u stvarnosti, reći će neki. Stoga Atlas Staffing napominje kako je bitno u susretu sa sukobima na poslu uvijek duboko udahnuti, smiriti se, pričati, ali i aktivno slušati drugu stranu te osvrnuti se i na same sebe u rješavanju sukoba – oprostiti i prihvatiti da svi pa i mi sami pravimo pogreške.
Dec 9, 2020
Stres na poslu: niste jedini, no odigrajte ga mudrije
Ranojutarnje buđenje s grčom u želudcu prije odlaska na posao. Loši osjećaji i nikakva motivacija za hrabri odlazak u novi radni dan po novu radnu pobjedu. Izjedanje stresa pri odlasku na posao nije ništa novo. Bitno ga je razumjeti i pokušati se protiv njega boriti. Leksikografski zavod Miroslava Krleže stres opisuje kao „reakciju organizma na štetne agense iz okoline (stresore). Takvi stresori mogu biti fizički (poput prevelike vrućine ili hladnoće, boli te ozljede), socijalni (posljedice ekonomske krize, ratova ili siromaštva) te oni najvažniji kada je riječ o poslu, psihološki. Pored narušenih obiteljskih i prijateljskih odnosa, teške bolesti ili smrti bliskih ljudi, upravo su, neuspjesi ili sukobi na radnome mjestu navedeni kao glavni primjeri psihološkog stresa prema našem najpoznatijem leksikografskom zavodu.
Američka udruga psihologa (APA) navodi kako je stresna radna okolina uzrok problema poput „glavobolje, trbuhobolje, poremećaja sna, razdražljivosti i otežane koncentracije“.
Uzroci stresa na radnom mjestu su nerijetko stvari na koje ne možemo utjecati. Primjerice, niske plaće, prekomjerna količina posla, nedostatak prilika za unaprjeđenje ili nedovoljno izazovan posao, nedostatak potpore od kolega i šefova, nejasni kriteriji i zahtjevi te nemogućnost utjecaja na poslovne odluke. Sve to može voditi ne samo stresnim situacijama, već i kroničnom stresu.
„Kronični stres može rezultirati anksioznošću, nesanicom, visokim krvnim tlakom i slabijim imunitetom. Može doprinijeti i bolestima poput depresije, pretilosti i srčanih problema“, napominje APA na svojoj službenoj web stranici. Također upozoravaju kako se ljudi često u susretu s prekomjerni stresom nezdravo nose s njime: prekomjerni jedenjem(najčešće nezdrave hrane), pušenjem pa čak i zloupotrebom droge i alkohola.
2019. nekoliko hrvatskih medija pisalo je o istraživanju dr. sc. Branke Novosel u kojem je zaključeno kako gotovo trećina Hrvata osjeća visoku razinu stresa, a najviše su to prijavili ispitanici u dobi između 18-49 godina. Dodajmo tome i srednju razinu stresa i broj ispitanika koji su izjavili kako osjećaju stres raste na čak 90% ispitanih. Dr. Novosel, inače direktorica tvrtke i škole za strane jezike Littera napomenula je kako je unatoč valjanim znanstvenim metodama koje je koristila u svome istraživanju, stres stvar subjektivnog osjećaja.
„Sretno poduzeće možemo kreirati samo ako zaposlenike promatramo kao ljudska bića u cjelini, dopuštamo im više slobode i bolju usklađenost poslovnog te privatnog života“, poručila je Novosel u članku za Novi list poslodavcima.
No, uz njih smatra da u borbi protiv stresa na radnom mjestu treba uključiti i zakonodavce koji bi „poslodavce trebale rasteretiti nepotrebnih davanja i nameta te im pomoći da ta sredstva preusmjere u zadovoljstvo i zdravlje zaposlenika“.
Međutim, ostaje otvoreno pitanje hoće li zakonodavci, ali i poslodavci prihvatiti ove savjete. No, za bolje nošenje sa stresom ne treba čekati druge, već sami možete smanjiti stres na svome radnom mjestu. Američko udruženje psihologa dalo je na svojim stranicama sedam savjeta.
1.) Pratite svoje stresore
U svega tjedan ili dva vođenjem dnevnika možete identificirati situacije koje su vam uzrokovale stres. Zabilježite i kako ste reagirali na te situacije, jeste li otišli nešto pojesti nakon toga, kako ste se osjećali, što ste mislili misli, neke informacije o prostoru u kojem ste se nalazili, uvjetima u kojima se stres odigrao i tko je od vaših kolega bio prisutan. To će vam pomoći otkriti uzorke među stresorima i vaše reakcije na njih.
2.) Razvijte zdrave navike
Umjesto nezdrave hrane ili alkohola (ili nečeg goreg), potrudite se donijeti zdrave odluke pri susretu s napetostima. Bilo koja vrsta tjelovježbe i fizičke aktivnosti je dobrodošla (poglavito yoga). Bitno je u danu naći vremena i za hobije. Bilo da se radi o čitanju knjige, izlaska (primjerice na koncert) ili druženja s najmilijima. Važan je i dobar san koji možete postići smanjenjem unosa kofeina i manjeg gledanja televizije ili rada na kompjuteru po noći.
3.) Odredite granice
Današnji digitalni svijet stvara pritisak svakodnevne dostupnosti. Sami za sebe odredite granice između posla i života. Primjerice, uvedite pravilo da nećete provjeravati E-mailove navečer ili odgovarati na pozive usred večere. Iako svi imamo drukčije preferencije u spajanju posla i života, iscrtavanje jasne granice između njih potencijal za sukob posao-život i stres koji bi ga pratio.
4.) Uzmite vrijeme za „punjenje“
Kako biste izbjegli kronični stres i izgaranje, potrebno vam je vrijeme za obnovu i povratak na pred-stresnu razinu funkcioniranja. Stoga je potrebno vrijeme gdje niste uključeni u poslovne aktivnosti niti razmišljate o poslu te to vrijeme provedete kako vam najviše odgovara. Ne dopustite da vam propadaju slobodni dani, iskoristite ih kad god imate priliku.
5.) Naučite se opustiti
Tehnike meditiranja, dubokog disanja i usredotočena svjesnost (stanje u kojemu ste svjesni misli i trenutnih događanja bez da ih osuđujete) pomažu u topljenju stresa. Počnite s nekoliko minuta dnevno te iako će na početku biti teško usredotočiti se na jednu aktivnost bez ometanja, s vremenom postaje sve lakše i lakše.
6.) Razgovor s nadređenima
Vaše zdravlje je povezano s vašom produktivnosti što bi trebalo poticati poslodavce da rade na radnom okruženju koje promovira vaše blagostanje. Otvoreno razgovarajte s nadređenima, ali ne tako da mu iznosite „knjigu žalbi“, već da iznesete učinkoviti plan za obuzdavanje stresora koje ste identificirali, kako biste na najbolji mogući način obavljali svoj posao. Dok bi neki dijelovi plana trebali vam pomoći da usavršite svoje vještine u raspolaganju vremenom, drugi dijelovi plana mogli bi uključivati pojašnjenja što se od vas očekuje, dobivanje nužnih sredstava ili potpore od kolega i obogaćivanje vašeg posla izazovnijim ili smislenijim zadacima. Možete predložiti i uređenje vašeg radnog prostora kako bi bilo ugodnije.
7.) Nađite potporu
Prihvaćanje pomoći od prijatelja i obitelji može pomoći u vašem savladavanju stresa. Vaš poslodavac bi isto mogao imati rješenja za svladavanje stresa, uputiti vas na prave informacije ili preporučiti stručnjaka za mentalno zdravlje ako je potrebno. Psiholog vam može pomoći u nošenju sa stresom i promijeniti nezdravo ponašanje.
Dec 3, 2020
Komunikacijski recept za povišicu: argumenti na temelju rezultata i
plan B želja za vaš trud
Trudite se, postižite rezultate, čak vas i šef voli. Zašto onda nema povišice?
Razgovor o povišici je jedan od najstresnijih razgovora koji možete imati, uvjereni su na portalu Moja plaća Hrvatska. Na stranici savjetuju da se prije nego krenete razgovarati o povišici trebate sjetiti triju stvari: Vaš dodatni angažman opravdava veća primanja, povišicu je legitimno tražiti, ako iza vas stoje konkretna postignuća te jedini razlog zašto ne biste mogli dobiti povišicu je vaša nesigurnost u vlastitu vrijednost.
Stoga, kako nastavljaju na Moja plaća Hrvatska, bitno je ne ići u pregovore s negativnim stavom i mišljenjem da razgovor neće uroditi plodom. Vrijedi pokušati. Pogotovo ako utvrdite zašto želite povišicu. Prije razgovora prikupite i stavite sve argumente na stol, ali ne one kako vam je teško živjeti od trenutne plaće (jer Hrvatska,mnogima je teško), već pregovarajte s konkretnim rezultatima i postignućima koji su vidljivi ili se mogu izmjeriti i brojčano izraziti.
Povećanje opsega posla kojeg obavljate s jednakom marljivošću i na vrijeme također vam ide u korist. Provjerite i kolike su prosječne plaće u vašoj struci i za vašu poziciju kako biste i time mogli pregovarati, ako su brojke veće od onoga što trenutno zarađujete.
Isto tako sagledajte situaciju taktično. Ako vas je šef nedavno pohvalio ili se ističete među ostalim kolegama, savršena je prilika za „napad“, ali ako vidite ili ste čuli da je loše volje, možda biste ipak trebali pričekati drugi dan. Sagledajte situaciju i realno. Može li si vaša tvrtka uopće priuštiti da vam poveća plaću? U takvom slučaju je dobro imati i alternativni cilj. Možda ništa od veće plaće, ali osvojite dodatne slobodne dane ili raniji odlazak s posla, nije ni to loše. Bitno je sagledati stvari i iz kuta vašeg nadređenog. Tako možete smisliti kako predstaviti svoju povišicu kao napredak za tvrtku, a ne kao dodatni trošak (gdje se opet vraćamo na vaše rezultate i koliko ste bitni za dobro poslovanje vaše tvrtke, budite najbolji što jeste!).
Prije samog razgovora o povišici koji bez sumnje, zadaje mnogo stresa, uzmite si vremena od pet do deset minuta nasamo gdje možete duboko udahnuti i još jednom promisliti o svim svojim argumentima i ući u pregovore opušteniji spremni zauzeti se za sebe.
Nije naodmet i prisjetiti se savjeta Kelly Coffey glavne izvršna direktorica američke banke JPMorgan Chase. Kako prenosi Poslovni dnevnik, Coffey si je 2017. uspjela podići prihode za 10 posto. Coffey je nakon ovog uspjeha, gostujući na panelu o kojem je Poslovni dnevnik pisao savjetovala ljudima kako u pregovoru za povišicu trebate postavljati otvorena pitanja. Ako postavite jednostavno da/ ne pitanje, upozorava Coffey, negativni odgovor vam zatvara ikakve mogućnosti da dođete na svoje.
„Cilj mi je imati xy tisuća kuna plaću. Što trebam napraviti da bih to postigao/la?”, vrsta je pitanja koju Coffey predlaže. Za razliku od da/ne pitanja koji instantno završavaju razgovor, ovakvo pitanje vas vodi u početak pregovora. Također pokazuje da ste voljni uložiti trud kako biste ostvarili svoje želje. I ne zaboravite, važno je imati realan cilj i pri postavljanju željenog iznosa uzmite u obzir svoje iskustvo, tržišnu vrijednost vaše pozicije kao i druge faktore koji bi mogli utjecati na odluku vašeg poslodavca.
No, ni ovaj pristup nije garancija uspjeha. Možda dobijete veći, ali manji iznos od očekivanog ili apsolutno ništa. No, zato tu uvijek treba ostati plan B sa slobodnim danima te naravno, prijateljska i susretljiva komunikacija puna poštovanja.
Jedna od najvećih radničkih boljki je prekovremeni rad. Jesu li poslodavci pošteni pri zahtjevima o prekovremenom radu, pitanje je Zakona o radu koji je predmet brojnih analiza. Jednu takvu analizu objavio je Aktiva.hr te ističe na samom početku kako je bitno biti upoznat s pojmovima punog i nepunog radnog vremena. „Puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od 40 sati tjedno. Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije određeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme 40 sati tjedno“, napominje Aktiva.hr vodeći se prvom i drugom stavkom članka 61 Zakona o radu. „Nepuno radno vrijeme radnika je svako radno vrijeme koje je kraće od punog radnog vremena, s tim da radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od 40 sati tjedno“, nastavljaju na Aktivi.hr temeljem prve i druge stavke članka 62 iz istog zakona.
Važno je napomenuti kako prekovremeni rad nije nešto što poslodavac može zatražiti od svojih radnika tek tako. „Bitno je postojanje izvanrednosti nastale situacije i privremenost trajanja te situacije. Ako postoji takva prijeka potreba, radnik je po zahtjevu poslodavca dužan raditi prekovremeno“, stoji na Aktivi.hr. Uoči takve situacije, poslodavac mora radniku predati zahtjev za prekovremeni rad u pismenom obliku, a ako poslodavac to nije bio u mogućnosti napraviti, onda dani usmeni zahtjev mora biti pismeno potvrđen u roku od najkasnije tjedan dana od početka privremenog rada. To je uvedeno u Zakon o radu kako bi se sprovela učinkovita kontrola i nadzor prekovremenog rada, kao i suzbijanja nezakonitog prekovremenog rada, koji se prethodno mogao prikrivati prepravljanjem evidencija o radnom vremenu radnika.
Osmosatno radno vrijeme tjedno ispada 40 sati, a prekovremeni rad je i zakonski ograničen i radnik zajedno s prekovremenim radom ne smije imati ukupno više od 50 sati rada tjedno. zakon ga i vremenski ograničava tako da radnik, zajedno s prekovremenim radom, ne smije imati ukupno trajanje rada dulje od 50 sati tjedno.
„Uz takvo vremensko ograničenje, zabranjuje se prekovremeni rad maloljetnicima, a zaštićenim skupinama - trudnice, majke s djecom do tri godine, samohrani roditelji koji imaju djecu do šest godina, radnik koji nepuno vrijeme radi kod više poslodavaca i radnik koji radi puno radno vrijeme kod jednog poslodavca te ima sklopljen ugovor o radu s drugim poslodavcem u najduljem trajanju radnog vremena od osam sati - je propisano da za prekovremeni rad moraju dati svoj pristanak i to u pisanom obliku“, napominje stranica radničkaprava.org.
Prekovremeni rad je puno kompleksnije pitanje, ali ovo su bitne stavke kojih svaki radnik mora biti svjestan. Ako poslodavac ne daje zahtjeve na zakonom propisan način, ili vas tjera da radite dulje od 50 sati tjedno, razgovor s vašim kolegama i javljanje sindikatima i javno upozoravanje na kršenje vaših prava je neizbježno. Pogotovo ako vam prekovremeni nisu dodatno plaćeni.
Osim što je potrebno ne dopustiti da vas stres ne pojede na poslu, borba sa stresom se nastavlja i kod kuće. Bitno je ne nositi posao sa sobom, napraviti distinkciju između posla i privatnog života kako biste se oslobodili od stresa koji nose poslovni izazovi i napunili se za novi dan. Američko udruženje psihologa (APA) u svom članku o nošenju sa stresom na poslu, predlaže ispunjavanje slobodnog vremena nekim hobijem koji će vam pomoći da ne mislite na posao. No, ukoliko želite hobi, a ne znate što odabrati, imamo jednostavan savjet: bojanje.
Zar nije bilo super biti malo dijete? Gledali ste crtiće, igrali se i zasigurno uživali bojeći crno bijele životinje, kućice i druge crteže iz bojanki. Animirani filmovi danas se rade i za odraslu publiku, društvene igre mogu vratiti onu radost dječje igre, a u posljednjih nekoliko godina (2012 ili 2013, prema izvješćima CNN-a), bojanke za odrasle vraćaju i ljepotu bojanja te postaju sve popularnije. Michelle Darrisaw, novinarka rubrike kulture na Oprah magazinu, pisala je o svome iskustvu s bojankama za odrasle i beneficijama koje dolaze s njima. „Kao na autopilotu, bojim nebodere mješavinom crne i bijele kako bi napravila savršenu betonsku sivu. Odjednom, svijet oko mene se prestaje vrtjeti. Još jednom, jednostavno bojanje mi je smirilo napadaj panike“, opisuje Darrisaw završetak dana punog stresa (dug dan u uredu nakon kojeg se ne može sjetiti je li uopće ručala) nakon kojeg je patila od nesanice.
Art Therapy Coloring, stranica specijalizirana za prodaju anti-stres i bojanki za odrasle napominje kako su „bojanke za odrasle usmjerene prema ublažavanju stresa sa svojim intrigantnim dizajnovima koji izazivaju fine motoričke sposobnosti i pozornost čak i odraslih s najviše fokusa na detalje, što ih čini zabavnim izazovom u kojem se možete izgubiti“.
Posljednjih godina su sve popularnija i dostupnija i u Hrvatskoj. To je potaknulo pored, inozemnih autora i domaću produkciju bojanki za odrasle. Jedan od njih je i Tomislav Tomić. Diplomiravši na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, objavljivao je ilustracije u mnogim knjigama, udžbenicima, slikovnicama i izradio mnoge naslovnice za knjige i surađuje s brojnim izdavačima u Hrvatskoj ali i u inozemstvu (najviše u Velikoj Britaniji).
Njegove bojanke za odrasle „Vilin san“ i „Zemlja snova“, kao i brojni naslovi inozemnih autora lako su dostupna u knjižarama, a s cijenama od 50 do 90 kuna ne predstavljaju ni preveliki trošak vašem povratku u djetinjstvo i bijeg od stresa nakon teškog dana.
Nov 11, 2020
Obrambeno na kompjuter: spašavanje šake i očiju
U usporedbi s pisaćim strojevima koji se trebaju namještati, a koji pored pisanja ne nude mogućnosti pretraživanja potrebnog za posao, slušanja glazbe ili općenito neke dodatne zabave, kompjuter stvarno ispada najboljim prijateljem u svakom uredu. Ali, to prijateljstvo kad ispada više kao da je dogovor s vragom. Kompjuter vam da sve te gore navedene beneficije, ali zauzvrat vam oči postaju suhe i zamorne, peku i titraju. Nepravilni položaj ruku pri tipkanju uzrokuju sindrom karpalnog tunela (popularno zvan „kompjuterskom šakom“) koji sa sobom povlači „trnjenje i žarenje srednjeg prsta i kažiprsta, pa i bol koja se proteže kroz cijelu šaku do lakta ili pak širi do ramena“. Ergonomska tipkovnica vam nije dostupna, nemate luksuz ograničavanja svog korištenja računala, a ispravna naslanjanja tijekom rada se malo pogube zbog količine posla? Neka rješenja se mogu otkriti u vježbanju očiju i ruku kako je napomenuo Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar u brošuri „Radimo zdravo - vježbajmo na radnom mjestu“ još 2010.
Evo kako izvježbati oči i ruke.
Što vam oči u ovom odlomku pročitaju, neka i izvježbaju
Raširite oči što je jače moguće, a zatim ih sklopite što jače možete. Pogled usmjerite prema naprijed i ponovite vježbu 10 puta. Zatim pogled usmjerite prema gore ne pomičući glavu, a zatim ga usmjerite prema dolje. Isto tako ponoviti 10 puta. Naposljetku, usmjerite pogled u jednu stranu, a zatim u drugu ne pomičući glavu. Ovu zadnju vježbu za oči isto tako ponovite 10 puta.
Da se šaka ne digitalizira
Kako biste spriječili kompjutersku šaku, Stavite ruke sa strane uz tijelo, polako raširite prste, a zatim stisnite šake. Ponovite 7 do 15 puta. Zatim držite ruke ispružene ispred sebe. Prstima desne ruke nježno pritisnite prema gore ručni zglob lijeve ruke istežući ga. Pobrinite se da su prsti i palac zajedno (ruke koja gura drugu ruku). Zadržite taj položaj 5 do 10 sekundi. Istu vježbu ponovite tako da zamijenite ruke i uradite sve ispočetka dva ili tri puta. Nakon toga, držite ruke ispružene ispred sebe. Prstima desne ruke nježno pritisnite prema dolje ručni zglob lijeve ruke istežući ga. Provjerite da li su prsti i palac zajedno (ruke koja gura drugu ruku). Zadržite taj položaj 5 do 10 sekundi. Istu vježbu ponovite tako da zamijenite ruke i uradite sve ispočetka dva do tri puta. Iduće, stavite ruke iznad glave i isprepletite prste jedne ruke s prstima druge tako da su vam dlanovi okrenuti prema van. Istegnite se prema gore, zadržite taj položaj nekoliko sekundi i opustite ruke. Vježbu ponovite 5 do 10 puta, a valja napomenuti da će vam ova vježba pomoći i oko ramena.
Iduća vježba, primite se za ruke tako da su vam prsti jedne ruke isprepleteni s prstima druge. Zatim se istegnite u jednu stranu pa u drugu. Dok se tako istežete, bitno je da su vam dlanovi okrenuti prema van. Ponovite pet do 10 puta. Iza toga, primite se ispred tijela čvrsto prstima jedne ruke za prste druge ruke. Potom ih pokušajte rastaviti i ponovite ovu vježbu 10 do 20 puta.
Još malo pa gotovo. U predzadnjoj vježbi ruke prislonite jednu na drugu u visini prsnog koša tako da su vam prsti obje ruke ispruženi i vrhovi prstiju su prislonjeni jedni na druge. Lagano potiskujte nadlaktice prema dolje ne razdvajajući ruke sve dok ne osjetite istezanje. Ponovite pet do 15 puta.
U posljednjoj vježbi obrane protiv kompjuterske šake, ispružite ruke ispred sebe u visini prsa. Zatim istežite ručne zglobove prema gore i prema dolje. Ponovite 10 puta i gotovo!
Nov 3, 2020
Tri anti-stres prvaka
Stres na poslu je poput svjetlosti kod lijepog sunčanog ljetnog dana danu – nemoguće ga je zaobići. Prihvaćanje činjenice da doživljavamo stres prvi je korak u zdravom obračunu s njime. Jednom kada smo svjesni stresa, možemo poduzeti korake protiv njega. Dok duboko disanje i izdisanje možemo raditi i tijekom uredskih sati, slobodno vrijeme koje je najbolje za „punjenje baterija“ ipak će morati pričekati kraj radnog dana. Srećom tu su dodatna pomagala koja vam pomažu protiv stresa na samom radnom mjestu, a mi vam donosimo tri anti-stres prvaka.
Brončano postolje: čaj
Većina nas ne može započeti dan bez kave, ali dobro je nakon te prve šalice, smanjiti daljnji unos kofeina te je pijuckanje čajeva u uredskom ambijentu izvrsno rješenje. Portal Healthline iznio je popis 20 čajeva koji vam mogu pomoći oko stresa, depresije i anksioznosti. Članak napominje kako se neki čajevi mogu koristiti povremeno dok neki pomažu redovito, ali i da generalno što može pomoći drugima možda neće pomoći i vama. Ipak, ovi čajevi su dobar početak istraživanja „tekuće opuštenosti“, no pripazite i da slučajno niste alergični na neku od ovih biljaka, a to su:
pepermint (Mentha piperita), kamilica (Matricaria chamomilla / Chamaemelum nobile), lavanda (Lavandula officinalis), kava (Piper methysticum), valerijana (Valeriana officinalis), gotu kola (Centella asiatica), matičnjak(Melissa officinalis), pasiflora (Pasisflora officinalis) incarnata), zeleni čaj (Camellia sinensis), Ashwagandha(Withania somnifera), tulsi (Ocimum sanctum), kurkuma (Curcuma longa) komorač (Foeniculum vulgare), ruža(Rosa spp.), ginseng (Panax spp.), hmelj ( Humulus lupulus), sladić (Glycyrrhiza glabra), mačja metvica (Nepeta cataria), kantarion (Hypericum perforatum) i (Rhodiola rosea).
Srebrno postolje: anti-stres loptica
Anti-stres loptica je staro otkriće koje se već godinama preporučuje za stres i kontrolu bijesa. Times of India je 2017. podsjetio na neke od beneficija anit-stres loptice: pomažu kao distrakcija od problema, poboljšavaju živčani sustav (zbog živaca u rukama koje su izravno povezane s mozgom), rehabilitirajuće djeluje na ozljede zbog vježbe ključnih mišića za kretanje te vam omogućuju mini tjelovježbe jer su živci iz ruku, osim što su izravno povezani s mozgom, povezani i sa živcima u drugim dijelovima tijela. Te pritom nije nikakav problem držati je u uredu i koristiti kad je prigodno.
Zlatno postolje: glazba
Blagodati rada u uredu je što dok radite (osim kada morate pričati s kolegama ili klijentima), možete ući u svoj vlastiti svijet koji vam oslikava glazba koju slušate. Ako volite energičnu i žešću glazbu, ona vam može biti zanimljiva i zabavna, ali možda ipak nije najbolje rješenje za stres.
Kako je prenio Independent 2019. godine, američki znanstvenici su proveli istraživanje u kojem su pacijentima prije operacije ili dali lijek midazolam koji potiče uspavanost i opuštanje ili su im pustili pjesmu „Weightless“, britanskog ambijentalnog benda Marconi Union koji ju je 2012. napisao upravo kako bi smanjili anksioznost, krvni tlak i broj otkucaja srca. U istraživanju koje je obuhvatilo 157 ljudi, pjesma je imala jednaku učinkovitost kao i sam lijek (iako su poneki ispitanici izjavili da bi bilo bolje da su sami birali glazbu).
Koliko god rad u uredu bio naporan, ipak nije tako strašan kao odlazak na operaciju, te bi ova pjesma „napunjena sanjivim, mekim sintovima i utješnim melodijama“, tim više mogla pomoći u stresnom okolišu ureda. Također možete dati šansu i raznim lo-fi miksevima koji su sve popularniji među studentima za učenje i opuštanje. Jedan takav i najpoznatiji miks koji je započeo ljubav prema lo-fi jazzu i hip hopu vrti se od nula do 24.
Zašto je važno raditi zdravo
Procjene rizičnih faktora i prevencija
Procjene rizičnih faktora i prevencija
Često puta na radnim mjestima ne razmišljamo o svom zdravlju, a nedostatak kulture koja promiče kvalitetna radna mjesta utječe na to da poslodavci nisu orijentirani na osiguravanje kvalitetnih i zdravih radnih uvjeta.
I sami radnici često puta ne prepoznaju rizične faktore za razvoj bolesti u svom radnom okruženju. Posebice se to odnosi na radnike koji rade u tzv. uredskim uvjetima, pa se samim time što su u zatvorenim uvjetima rada bez izlaganja opasnim tvarima i sl. smatra da je njihovo radno mjesto zdravo i sigurno.
No, u kontekstu navedenog, treba znati da su upravo bolesti mišićno-koštanih sustava i dalje jedan od najčešćih problema povezanih s bolestima na radnom mjestu u Europskoj uniji. Često se zanemaruje činjenica da osam ili često i više sati dnevno provodimo na svom radnom mjestu. Zapravo, najproduktivniji dio dana u svom radnom tjednu provodimo na svom radnom mjestu. I stoga, upravo to okruženje trebamo postaviti na isto mjesto važnosti kao što stavljamo okruženje u svom domu.
Kada govorimo o zdravlju na radnom mjestu, govorimo jednako o fizičkom i o psihičkom zdravlju. A zdravlje na radnom mjestu nije važno samo za radnika, već i za poslodavca. Upravo zdravlje utječe na produktivnost radnika. To je razlog zbog kojeg se u okviru projekta „Radimo zdravo“ obraćamo i poslodavcima i radnicima. Samo dijalogom, samo zajedničkim radom i osvješćivanjem možemo stvoriti kulturu zdravih i kvalitetnih radnih mjesta.
Specifičnost s kojom se danas na razini Europe susrećemo su negativni demografski trendovi, a zbog čega je upravo važno da nam kvaliteta radnog mjesta bude na prvom mjestu. U narednih 10 godina procjenjuje se da će radnici u dobi od 55 do 64 godine činiti čak 30 % ukupne radne snage. To znači da je velik udio radne snage u najranjivijoj dobi i posebice je važno da se kroz zdrava radna mjesta preveniraju moguća oboljenja. Ključni faktori na koje treba obratiti pozornost u procjeni kvalitete radnih mjesta su:
• zdravlje i funkcionalne sposobnosti radnika,
• obrazovanje i kompetencije radnika,
• vrijednosti i stajališta i motivacija radnika,
• radno okruženje i zajednica,
• sadržaj, zahtjevi i organizacija rada.
Zbog mogućeg smanjenja funkcionalnosti u starijoj dobi posebice je važno prevenirati nezdrava radna mjesta i pretvoriti ih u kvalitetna. Stoga je posebice važno napraviti procjenu kvalitete radnih mjesta u vlastitoj okolini.
U okviru projekta Radimo zdravo posvetit ćemo se očuvanju fizičkog i mentalnog zdravlja na radnom mjestu, a kroz kampanju putem naše društvene mreže Facebook moći ćete slijediti kratke i korisne savjete.
Promicanje zdravlja na radu obuhvaća različite teme, uključujući prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i konzumacije alkohola, adekvatno vrijeme oporavka i sna. Stoga ćemo kao prvu preporuku istaknuti važnost osvješćivanja problema – okrenite se oko sebe i zapišite na komad papira što biste promijenili na svom radnom mjestu. To je prvi korak da detektiramo problem i krenemo u njegovo rješavanje.
Na ovom mjestu ćemo redovito objavljivati korisne savjete za kreiranje zdravih radnih mjesta i prevenciju profesionalnih i drugih bolesti koje su povezane s radom. Idući tekst posvećujemo pitanju kvalitetnog sna i odmora koji su ključni čimbenici za uspješan radni dan.
Vaš tim Radimo zdravo!
(za sva pitanja obratite nam se s povjerenjem preko naše kontakt osobe)
IZRADU OVE INTERNETSKE STRANICE SUFINANCIRALA JE EUROPSKA UNIJA IZ EUROPSKOG SOCIJALNOG FONDA
SADRŽAJ STRANICE ISKLJUČIVA JE ODGOVORNOST SINDIKATA ZAPOSLENIKA OSIGURAVAJUĆIH DRUŠTAVA
SADRŽAJ STRANICE ISKLJUČIVA JE ODGOVORNOST SINDIKATA ZAPOSLENIKA OSIGURAVAJUĆIH DRUŠTAVA